U sklopu projekta SF.1.4.02.04.0023 „Sigurno u budućnost”, 29. rujna 2026. u Zagrebu održana je IV. edukacijska radionica pod nazivom „Kako spriječiti nasilje, diskriminaciju i mobing na radnom mjestu”. Radionica je provedena u okviru aktivnosti „Osposobljavanje zaposlenika socijalnih partnera. U sklopu ove aktivnosti, radionica „Kako spriječiti nasilje, diskriminaciju i mobing na radnom mjestu” bila je usmjerena na izgradnju kompetencija potrebnih za prepoznavanje rizičnih situacija, pravovremeno reagiranje i stvaranje sigurnog, nenasilnog i pravednog radnog okruženja.

Projekt SF.1.4.02.04.0023 „Sigurno u budućnost” provodi Sindikat prometnika vlakova Hrvatske uz partnere GSZOH i Nezavisni sindikat Socijalna pravda, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

Radionica je bila usmjerena na teorijske i praktične načine sprječavanja nasilja, diskriminacije i mobinga na radnom mjestu, utjecaja mobinga na zdravlje, s naglaskom na stvaranje sigurnog, poticajnog i pravednog radnog okruženja. Sudionici su kroz predavanja, diskusije i grupni rad obrađivali sljedeće teme:

• kako prepoznati rane znakove nasilja i mobinga

• koji oblici diskriminacije najčešće prolaze nezapaženo
• kako reagirati kada se nasilje dogodi – koraci, odgovornosti, dokumentiranje
• pravni okvir zaštite radnika i obveze poslodavaca
• ulogu sindikata u prevenciji i podršci radnicima
• komunikacijske tehnike za smanjenje napetosti i nenasilno rješavanje sukoba
• primjere iz prakse i analizu stvarnih situacija iz radnog okruženja.

Radionicu su vodile dvije stručnjakinje koje su sudionicima pružile cjelovit uvid u pravne, emocionalne i mentalnozdravstvene aspekte zaštite dostojanstva radnika.

Antonija Šarić, dipl. iur. predstavila je ključne elemente zakonodavnog okvira zaštite radnika, uključujući:

• obveze poslodavaca u sprječavanju nasilja, diskriminacije i mobinga
• postupke prijave neprihvatljivog ponašanja
• • pravilno dokumentiranje slučajeva
  • ulogu radnika i sindikata u pravovremenom reagiranju na nasilje, diskrimaniciju i mobing na radnom mjestu.

  Njezin je doprinos osigurao jasno razumijevanje pravnih mehanizama koji omogućuju učinkovitu zaštitu radnika.

  Biljana Miščević Dejanović, dr. med., spec. psihijatrije pružila je kliničko-psihijatrijski osvrt na emocionalne i mentalne posljedice nasilja, diskriminacije i mobinga na zdravlje. Istaknula je:

  • da dugotrajna izloženost mobingu može dovesti do anksioznosti, depresije, kroničnog stresa i poremećaja spavanja
  • važnost sigurnih i povjerljivih kanala podrške, uključujući stručnjake mentalnog zdravlja
  • potrebu poticanja nenasilne komunikacije i jasnih mehanizama zaštite
  • važnost pravovremenog prepoznavanja emocionalnih reakcija radnika
  • ključnu ulogu sindikalnih predstavnika u prepoznavanju ranjivosti i upućivanju na stručnu pomoć.

  Njezin je doprinos u osvješćivanju brige o mentalnom zdravlju i posljedicama nasilja, diskriminacije i mobinga na zdravlje. Mentalno zdravlje radnika ne smije promatrati odvojeno, već kao jedan od ključnih elementa procesa zaštite radnika.

   

  Ključni zaključci radionice

   

  Sudionici su istaknuli da je prevencija učinkovitija od naknadnog rješavanja posljedica, te da je za sprječavanje nasilja, diskriminacije i mobinga potrebno:

  • jasno definirati politike i procedure za prijavu neprihvatljivog ponašanja, odnosno provoditi ih u praksi
  • osigurati kontinuiranu edukaciju radnika i rukovoditelja
  • poticati kulturu otvorene komunikacije i međusobnog poštovanja
  • jačati kompetencije sindikalnih predstavnika u savjetovanju i podršci radnicima
  • reagirati pravovremeno i dosljedno kako bi se spriječile dugotrajne posljedice
  • redovito pratiti radnu atmosferu i provoditi anonimne upitnike o zadovoljstvu zaposlenika
  • uključivati stručnjake mentalnog zdravlja u edukacije i procese podrške.

  Zaključeno je da je stvaranje sigurnog radnog okruženja proces koji zahtijeva suradnju svih dionika – radnika, poslodavaca, sindikata i stručnih službi.

• Preporuke za daljnji rad

  • uspostaviti jasne interne protokole za postupanje u slučajevima nasilja, diskriminacije i mobinga
  • provoditi redovite edukacije s naglaskom na nenasilnu komunikaciju i zaštitu mentalnog zdravlja
  • osigurati dostupne kanale podrške (osoba ovlaštena za pritužbe, sindikalni povjerenici, psihološka i psihijatrijska podrška)
  • poticati kulturu povjerenja kroz otvorene razgovore, radionice i interne kampanje
  • sustavno pratiti radnu klimu i provoditi preventivne mjere prije eskalacije problema
  • ojačati ulogu socijalnih partnera u praćenju radnih odnosa
  • uključiti stručnjake mentalnog zdravlja u edukacije i savjetodavne procese.

   

  Zaključak

  Radionica je završila razmjenom iskustava i dogovorom o nastavku aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta socijalnih partnera. Time se dodatno doprinosi stvaranju sigurnijeg, pravednijeg i zdravijeg radnog okruženja.