Održan III. okrugli stol „Kolektivno pregovaranje u praksi” u sklopu projekta „Sigurno u budućnost”

U Zagrebu, u prostorijama Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, je 2. srpnja 2026. održan okrugli stol pod nazivom „Kolektivno pregovaranje u praksi”, u okviru EU projekta „Sigurno u budućnost”, koji provodi Sindikat prometnika vlakova Hrvatske s partnerima, Granskim sindikatom zaposlenih u osiguranju u Hrvatske i Nezavisnim samostalnim sindikatom .

Okrugli stol okupio je predstavnike sindikata i dionike uključene u procese kolektivnog pregovaranja, s ciljem razmjene iskustava, analize izazova iz prakse te oblikovanja preporuka za daljnje unapređenje kolektivnog pregovaranja.

Program okruglog stola bio je usmjeren na tri ključna područja:

trenutno stanje i izazove kolektivnog pregovaranja, usporedbu iskustava iz različitih sektora te budućnost kolektivnog pregovaranja. Kroz raspravu je naglašeno da kolektivno pregovaranje ostaje jedan od najvažnijih alata za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava, ali i za izgradnju stabilnijih, pravednijih i kvalitetnijih radnih odnosa.

Sudionici su posebno istaknuli da uspješnost kolektivnih pregovora ne ovisi samo o formalnom postupku, već i o kvalitetnoj pripremi, jasnom mandatu pregovarača, međusobnom povjerenju, komunikacijskim vještinama te sposobnosti usklađivanja različitih interesa. U praksi se kao česti izazovi pojavljuju usklađivanje stavova između više reprezentativnih sindikata, ograničeni pregovarački mandati, nedovoljna spremnost članstva na podršku pregovaračkim aktivnostima te situacije u kojima pregovarači s druge strane nemaju stvarnu ovlast za donošenje odluka.

Zaključci okruglog stola

Kolektivno pregovaranje ostaje ključno sredstvo za poboljšanje prava radnika i jačanje socijalnog dijaloga. Njegova vrijednost posebno dolazi do izražaja u okolnostima promjena na tržištu rada, novih organizacijskih modela i sve veće potrebe za sigurnim, predvidljivim i pravednim radnim uvjetima.

Uspješni pregovori zahtijevaju temeljitu pripremu. To uključuje analizu potreba radnika, jasnu pregovaračku strategiju, kvalitetne argumente, poznavanje pravnog i organizacijskog okvira te realnu procjenu mogućnosti i granica pregovaračkog procesa.

Povjerenje između pregovaračkih strana preduvjet je kvalitetnog dijaloga. Pregovori u kojima nema otvorene komunikacije, jasnog mandata i stvarne spremnosti na dogovor često se pretvaraju u formalnost, bez stvarnog učinka na radnike.

Znanje i vještine pregovarača presudni su za kvalitetu kolektivnog pregovaranja. Posebno su važne komunikacijske vještine, sposobnost upravljanja konfliktima, razumijevanje interesa druge strane, pregovaračka taktika i sposobnost postizanja održivih kompromisa. Zbog toga je kontinuirana edukacija sindikalnih aktivista nužna za jačanje pregovaračkih kapaciteta.

Moderni pristupi pregovaranju mogu donijeti bolje rezultate. Umjesto isključivo pozicijskog pregovaranja, u budućem radu potrebno je dodatno razvijati pristupe koji se temelje na interesima, argumentima, podacima, međusobnom razumijevanju i dugoročnom očuvanju radnih odnosa.

Sudionici okruglog stola složili su se da jednakost mora biti temeljno načelo kolektivnog pregovaranja i da se ne smije pojavljivati kao izolirana klauzula, već kao vrijednost koja prožima sva poglavlja kolektivnog ugovora. Naglašeno je da je nužno osigurati zastupljenost žena, mladih radnika i marginaliziranih skupina u pregovaračkim procesima, jer njihova prisutnost povećava reprezentativnost, otvara teme koje bi inače ostale zanemarene i jača demokratski karakter sindikalnog djelovanja. Istaknuto je da sindikati koji aktivno provode rodnu ravnopravnost pokazuju snažnije demokratske procese, veću transparentnost, širu sposobnost izgradnje saveza i općenito višu organizacijsku legitimnost.

Posebno je naglašena potreba da radnici jasno razumiju prava koja proizlaze iz kolektivnog ugovora. Bez sustavne edukacije, dostupnih materijala i kontinuirane komunikacije, ugovor ostaje formalni dokument bez stvarnog učinka na radnička prava i svakodnevni život. Razumijevanje prava preduvjet je za njihovu primjenu i zaštitu.

U raspravi o suvremenim izazovima istaknuto je da digitalizacija, umjetna inteligencija i algoritamsko upravljanje radom duboko mijenjaju prirodu rada i odnose moći na tržištu rada. Algoritamsko upravljanje uvodi nove oblike nadzora, određuje ritam rada, rasporede i evaluacije učinka, što otvara pitanja transparentnosti, pristranosti, privatnosti i prava radnika na objašnjenje odluka koje utječu na njihov radni status. Umjetna inteligencija mijenja strukturu poslova, automatizira rutinske zadatke i stvara potrebu za stalnim razvojem novih kompetencija, zbog čega kolektivni ugovori moraju uključivati odredbe o pravu na prekvalifikaciju, zaštiti radnika čiji se poslovi mijenjaju te pravednoj raspodjeli koristi od povećane produktivnosti.

Digitalizacija također fragmentira radno vrijeme, briše granice između privatnog i radnog života te povećava intenzitet rada, što zahtijeva nove standarde zaštite mentalnog zdravlja, pravo na isključenje i jasne okvire dostupnosti. U isto vrijeme, digitalni alati mogu ojačati sindikate — omogućuju bržu komunikaciju, digitalnu organizaciju, online edukacije i transparentnije praćenje kršenja prava — ali samo ako sindikati razviju vlastite digitalne kapacitete i strategije.

Kolektivno pregovaranje mora se prilagoditi stvarnosti 21. stoljeća: biti inkluzivno, digitalno osviješteno i usmjereno na ravnopravnost, uz jasnu zaštitu radnika u uvjetima ubrzanih tehnoloških promjena. Samo tako sindikati mogu ostati relevantni, a radnici zaštićeni i osnaženi.

Smjernice za budući rad

U budućem razdoblju potrebno je dodatno jačati edukaciju sindikalnih predstavnika i pregovaračkih timova, osobito u području pripreme pregovora, komunikacijskih vještina, strategije pregovaranja i upravljanja konfliktnim situacijama.

Važno je razvijati bolju unutarnju koordinaciju među sindikatima, posebno u situacijama kada u pregovorima sudjeluje više reprezentativnih sindikata. Usklađeni stavovi i jasna podjela uloga mogu značajno povećati učinkovitost pregovaračkog procesa. Tome može doprinijeti rad preko zajedničkog koordinacijskog tijela ili redovnih pripremnih sastanaka reprezentativnih sindikata prije svakog kruga pregovora.

Potrebno je osigurati da pregovarači s obje strane imaju jasan mandat i stvarnu ovlast za donošenje odluka. Time se povećava ozbiljnost pregovora, smanjuje prostor za odgađanja i jača povjerenje u sam proces.

Budući rad treba biti usmjeren i na snažnije uključivanje članstva. Članovi moraju biti pravodobno informirani o ciljevima, tijeku i mogućim ishodima pregovora, jer podrška članstva daje legitimitet pregovaračkom timu i jača pregovaračku poziciju sindikata.

Smjernice za budući rad uključuju i:

• integraciju jednakosti u sve pregovaračke procese
• osiguravanje zastupljenosti podzastupljenih skupina
• jačanje demokratskih i transparentnih sindikalnih praksi
• sustavnu edukaciju radnika o njihovim pravima
• uvođenje standarda za algoritamsku odgovornost i digitalnu zaštitu radnika
• razvoj digitalnih kapaciteta sindikata
• razvoj i korištenje mehanizama medijacije za mirno rješavanje sporova kao alternative eskalaciji sukoba
• jačanje međunarodne suradnje i praćenje trendova u svijetu rada
• uvođenje zajedničkog godišnjeg praćenja provedbe kolektivnih ugovora radi bolje usklađenosti
• osiguravanje pravedne tranzicije u digitalnom dobu.

Zaključno, kolektivno pregovaranje nije samo formalni postupak sklapanja kolektivnog ugovora, već prostor u kojem se interesi radnika pretvaraju u konkretna prava. Ono mora pratiti tehnološke i društvene promjene kako bi radnici ostali zaštićeni, a sindikati relevantni u novim uvjetima rada. Ujedinjuje glasove radnika, jača solidarnost i potvrđuje važnost socijalnog dijaloga kao temelja pravednijih i sigurnijih radnih odnosa. Okrugli stol održan je u sklopu projektne aktivnosti „Umrežavanje socijalnih partnera“ projekta SF.1.4.02.04.0023 – „Sigurno u budućnost“, koji provodi Sindikat prometnika vlakova Hrvatske uz potporu ESF+ i partnera: GSZOH i Nezavisnog sindikata Socijalna pravda.