Evidentiranje prekovremenog rada
- Home
- Evidentiranje prekovremenog rada
Evidentiranje prekovremenog rada
Nakon što smo upozorili Sektor pravnih poslova i upravljanja ljudskim potencijalima na samovolju i neujednačeno postupanje pojedinih rasporednih radnika po pitanju evidentiranja (i plaćanja) prekovremenih sati, svim sektorima poslan je jedinstveni obrazac Zahtjev za prekovremeni rad u kojem se jasno ukazuje da se prilikom evidentiranja prekovremenog rada treba voditi odredbama članka 54. KU i odredbama članka 65. ZOR-a. Niže navodimo spomenute odredbe i donosimo spomenuti obrazac.
Još jednom napominjemo da je na Vama da inzistirate na izdavanju zahtjeva i pozivamo Vas da nam prijavite svaku nepravilnost kod evidentiranja prekovremenog rada kao i svako drugo kršenje Vaših prava.
Kolektivni ugovor HŽ Infrastrukture
Članak 54.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Svaki rad mimo predviđenog rasporeda rada unutar 7 dana smatra se prekovremenim radom.
Radnik mora dobiti pisani zahtjev za prekovremeni rad neposredno prije početka, a najkasnije 7 (sedam) dana nakon obavljenog prekovremenog rada.
Poslodavac može odlučiti da radnici rade prekovremeno u svim izvanrednim, nepredvidivim i nužnim situacijama utvrđenim zakonom.
Prekovremeni rad ne može trajati dulje od 10 (deset) sati tjedno i ne ulazi u preraspodjelu.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 250 (dvjesto pedeset) sati godišnje.
Poslodavac mora radniku platiti obavljen prekovremeni rad u skladu sa ovim Ugovorom, osim ako se radnik pisano, u dogovoru sa poslodavcem, ne odluči da će prekovremene sate koristiti kao slobodne sate.
U slučaju da radnik prekovremene sate u dogovoru s Poslodavcem koristiti za oslobađanje u odnosu 1:1, radniku se obračunava i plaća pripadajući dodatak za prekovremeni rad.
U slučaju da radnik prekovremene sate u dogovoru s Poslodavcem koristiti za oslobađanje u odnosu 1:1,5, radniku ne pripada dodatak za prekovremeni rad.
Ako je radnik odlučio koristiti prekovremene sate koje je odradio u noćnom radu, subotom, nedjeljom ili na blagdan, kao slobodne sate, dodatak za rad subotom, nedjeljom, blagdanom i noćni rad se radniku obračunava i isplaćuje plaćom za mjesec u kojem je odradio prekovremene sate.
Članak 55.
Prekovremenim radom smatrat će se vrijeme koje radnik, kojemu je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu Poslodavca.
Zakon o radu
(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
(6) Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
(7) Matični poslodavac može radniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
(8) Poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatan rad ne smije naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.