Hrvatska se suočava sa znatnim gospodarskim izazovima. Izgledi za rast su slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i problema s konkurentnošću. Istodobno, ranjivosti su značajne, uz visoku inozemnu zaduženost i neodrživu dinamiku javnog duga u uvjetima izostanka promjena u fundamentalnim politikama. Snažna povezanost s europodručjem implicira da je Hrvatska vrlo osjetljiva na učinke prelijevanja efekata krize u europodručju. Hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga. U tom pogledu, članovi Misije podržavaju namjeru hrvatski vlasti da započnu fiskalnu konsolidaciju u 2012. i ohrabruju ih da brzo provedu zakonske i institucionalne promjene koje su nužne za potpunu provedbu predviđenog smanjenja potrošnje. Članovi Misije također pozivaju na ubrzanu provedbu strukturnih reforma kako bi se povećao izvoz i potencijal rasta gospodarstva.
Politike vezane uz plaće i strukturne politike treba ubrzati da bi se povećao potencijal rasta
Hrvatske rezultate vezane uz izvoz i rast ograničavaju relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Participacija radne snage je niska zbog izdašnog sustava socijalnih naknada. Tržište rada je jedno od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću. Na području privatizacije i restrukturiranja poduzeća je ostvaren nedostatan napredak, što ograničava rast produktivnosti i razvoj privatnog sektora. Zbog toga je javni sektor i dalje velik, s brojnim propisima, i nametnutim nezgrapnim troškovima za privatni sektor. Ove su strukturne slabosti ograničile rast hrvatskog izvoza i ulazak na tržišta EU, pri čemu su oni bili među najnižima u europskim zemljama s tržištima u nastajanju tijekom posljednjeg desetljeća.
Provedba odavno zakašnjelih strukturnih reforma je nužna da bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održiv rast u srednjoročnom razdoblju. Prvo, interna devalvacija putem smanjenja cijena i plaća na konkurentnije razine je potrebna u svjetlu stabilnog tečajnog režima kojeg bi bilo skupo prilagođavati s obzirom na veliku neto deviznu izloženost gospodarstva. Drugo, prioritet mora biti dan strukturnim reformama usmjerenim na:
- povećanje fleksibilnosti tržišta rada promjenom zakona o radu kako bi se stvorilo konkurentnije okružje za plaće i smanjenjem troškova zapošljavanja i otpuštanja,
- povećanje participacije radne snage putem reforma sustava socijalne zaštite i
- smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti.
Ostale ključne mjere obuhvaćaju ubrzavanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele i daljnje unaprjeđenje poslovne klime, uključujući ukidanje neporeznih naknada. Članovi Misije pozivaju na brzu provedbu ovih reforma kako bi se ublažili kontrakcijski efekti fiskalne konsolidacije. Povećana konkurentnost poduprla bi rast izvoza i privukla inozemni kapital, što će pridonijeti preusmjeravanju gospodarstva na inozemnu potražnju i ostvarivanju održivog rasta koji počiva na privatnom sektoru.
Upozoravaju kako su uz nepromijenjene politike, gospodarski izgledi Hrvatske u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi. Procjenjuju da je rast BDP-a u 2011. iznosio 0,25 posto, a uz postojeće politike, BDP bi se u 2012. smanjio za oko 1 posto.
“Cilj fiskalne konsolidacije treba biti smanjenje zadanih stavki rashoda. Smanjenje rashoda treba biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje/zamrzavanje plaća, daljnje reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i smanjenje subvencija”, ističe Misija MMF-a.