HŽ Infrastruktura d.o.o., poduzeće u sastavu HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o., najuspješnije je javno poduzeće na svijetu. Tako može započeti uvod u konferenciju za medije krajem veljače 2012. Kako uprava nije obračunala i isplatila 6% povećanja za 2011. javnosti u RH unaprijed može poručiti: uštedjeli smo na troškovima plaća i troškovima radnika, bez smanjenja radnika više od 50 milijuna kuna.
Neki dan svekolikoj javnosti govorili su o uštedama u HŽ Infri.
Kad se govori o uštedama dobronamjerno podsjećamo:
Problemi imaju svoje posljedice kao i uzroke. Otklanjanjem posljedica u pravilu dobivamo na vremenu no probleme nismo riješili. Uzrok i dalje stvara posljedice koje nas opterećuju. Dakle, moramo otkloniti uzrok koji nije ništa drugo nego sakriveni interes.
Cijeli „štos“ je u tome što nas problem svojim posljedicama „lupi o glavu“ i praktički nas prisili da ga riješimo. Posljedice postanu transparentne – vidljive, ali za jasno detektiranje uzroka problema kao i za njihovo otklanjanje moramo imati znanja – stručna, profesionalna znanja.
Pitanje je ima li Uprava HŽ Infrastrukture potrebna znanja da detektira i otkloni uzroke problema, što je preduvjet stvaranja efikasnog poslovnog sustava. Evo dva tipična primjera.
1. Uprava HŽ Infre hvali se sa transparentnom javnom nabavom.
O čemu je riječ? Problem javne nabave je dvostruki:
a) potrebno je jasno definirati i normirati sam proces nabave kako bi se začepile „rupe“ i onemogućile malverzacije i marifetluci pri samoj tehnici nabave i
b) potrebno je nabavu planirati temeljem jasnih ekonomskih cost – benefita kriterija.
Samu nabavu potrebno je bazirati na principu: planiranje – nabava – upravljanju (kontrola). To je klasična shema trodiobe koja uz adekvatnu legislativu nepravilnosti svodi na minimum.
Nije nam konačan cilj transparentna nabava nego nabava na temelju jasnih ekonomskih kriterija. Nabaviti nešto mimo ekonomskih kriterija ali transparentno? Koja je svrha? Transparentno bacati novce poreznih obveznika u vjetar???
2. Uprava HŽ Infre hvali se i uštedama na rashodima.
Što je zapravo trošak (rashod)? Moramo malo podsjetiti posjetitelje naše Internet stranice na osnove ekonomije. Ekonomija se bavi efikasnošću čovjekova djelovanja. Čovjek djeluje kako bi ostvario korist, pri čemu ima i troškove. Suština ekonomije je taj odnos, odnos koristi i troška koji još nazivamo i efikasnost. Nivo efikasnosti koji želimo postići nazivamo konkurentnost. To je najjednostavnije objašnjenje.
Dakle, ne postoji sama korist – benefit, kao ni trošak – cost sam po sebi. Ključ je u ukupnom odnosu. Taj odnos sadržan je u poslovnom procesu. Poslovni proces sa svim svojim čimbenicima je dakle uzrok troška.
Pukim rezanjem troškova – rashoda možemo čak i napraviti velike štete. U poslovnom sustavu – poslovnim procesima imamo tri vrste troškova:
a) trošak u funkciji poslovnog procesa i optimalnog cost – benefit odnosa (u tehnološko – ekonomskom smislu),
b) trošak u funkciji poslovnog procesa koji ne daje adekvatan cost – benefit odnos (ukratko povećani troškovi, neracionalno poslovanje) i
c) troškovi koji s poslovnim procesom nemaju nikakvih dodirnih točaka, radi se o čisto privatnim troškovima.
U sva tri slučaja polazimo od poslovnog procesa i troškove stavljamo u tehnološko – ekonomski (tehnološki nivoi poslovnog procesa imaju različite cost – benefit odnose) cost – benefit odnos. U protivnom možemo „rezati“ troškove koji su direktno u funkciji poslovnog procesa i napraviti velike štete.
Zaključak:
Reformiranje HŽ Infre u jedan efikasan poslovni sustav zahtijeva mnogo, mnogo više od transparentne nabave i raznih nasumičnih „ušteda“. Zahtijeva prvenstveno dovođenje mreže u korelaciju sa prometnim tokovima, definiranje poslovnih procesa, uvođenje upravljačko -kontrolnih mehanizama, involviranje normi i načela, jasno definiranje problema, planiranje pravaca i načina djelovanja…
Moramo pohvaliti dosadašnje napore Uprave Hž Infre, ali treba naglasiti da će ista ta Uprava morati pokazati imali li adekvatna stručna znanja za provođenje stvarne reforme, a ne samo formalno – šminkerske zahvate.