Novac i investicije – koliko nam mogu pomoći
Svi se slažu kako je Hrvatska u krizi, a većina ekonomskih analitičara u novim investicijama vidijedini izlaz. Dakle, kapital i novac su naši spasioci.
To što smo milijarde „upucali“ u banke, brodogradnju, poljoprivredu, autoceste, kao da nas ničemu nije naučilo. Prodavali smo obiteljsko srebro, podizali kredite i gdje smo? Latinska poslovica koju mi volimo samo djelomično citirati u cijelosti glasi: griješiti je ljudski, ali samo glupani ponavljaju greške.
Dakle, da vidimo koliko nam novac može pomoći. Ekonomska znanost, baš kao i svaka znanost, naprosto obožava empirijska istraživanja. Pa da obavimo malo istraživanje – kako novac stvara.
Pokus prvi:
Ležim na kauču u dnevnoj sobi i gladan sam. Izvadim novčanicu od 100 kuna i naredim joj da mi ispeče dva jaja i napravi salatu. Nakon dva sata novčanica i dalje beživotno leži na stolu, a jaja nisu ispečena.
Pokus drugi:
Sjedim u sobi i treba usisati sobu. Izvadim ovaj puta 100 eura i naredim novcu da usisa sobu. Nakon nekoliko sati dolazim provjeriti da li je soba usisana. Nije, a novac i dalje leži na stolu. I ne radi ništa.
Pokus treći:
Treba ošišati živicu iza kuće. Ovaj puta idem na sigurno. Vadim krupnu novčanicu od 500 eura i dajem joj posao. Ništa, ni nakon nekoliko sati živica nije ošišana.
I šta sad? Novac mi je i dalje u džepu, ja sam gladan, soba nije usisana, a živica nije podšišana. Kako će mi novac – čitaj investicija pomoći? Što će to novac napraviti?
Irska, Island, Grčka, Hrvatska……što je zajedničko? Vjerovanje da novac stvara. Međutim, novac ne zna peći jaja, usisavati sobu, šišati živicu. To moramo učiniti sami.
Postavlja se pitanje – što to novac odnosno kapital zapravo zna raditi. Vjerovali ili ne, on ne radi apsolutno ništa. Novac je naprosto komad papira koji upravlja našim postupcima i koji nam se povremeno otme kontroli (zapravo mi se otmemo kontroli).
A sada da se malo uozbiljimo. Novac je institucija, baš kao i brak, crkva, državne institucije… koju je stvorio i kojom upravlja čovjek. Čovjek je novcu namijenio tri osnovne uloge:
– sredstvo razmjene (roba i usluga na tržištu)
– usmjerava djelovanje čovjeka (ili ga naprosto zaustavlja)
– predstavlja sustav vrijednosti (i pojam bogatstva)
Sve tri uloge su proizašle iz čovjekova djelovanja i međusobno se isprepliću, no problem je što se treća uloga otela kontroli. Novac je sam sebi postao svrha, postao je pojam bogatstva. Tome se pojedinac teško može oteti, a tim putem,putem bogatstva kroz novac, podlegle su i države.
Ako imamo jedno jaje i deset centi, jaje nam vrijedi 10 centi. Ako naštampamo novac i sada imamo 1 dolar i jedno jaje, jaje nam vrijedi jedan dolar. To je sustav vrijednosti. Želimo li dva i više jaja, ne pomaže nam štampanje novca. Moramo snesti i ostala jaja.
Ukoliko je kod nas jaje deset centi, a kod vas 1 dolar, tada nastaju problemi i imamo dva sustava vrijednosti. Sustav vrijednosti usaglašava se tečajem, kamatama, carinama…To je danas vidljivo u odnosu SAD-a i Kine koja ne želi povećati cijenu svog jajeta.
A za nas Hrvate jedna pouka; ako želimo bolje živjeti, moramo imati više jaja (a ne dolara). Moramo zapravo više raditi. I to je jedina tajna bogatstva. Naravno,novac nam može pomoći ali posao moramo obaviti sami.