Ako se prihvate izmjene koje predlaže Petar Novoselec, Hrvatska će dobiti zakon kakav ima i Njemačka, a u praksi će se razriješiti brojne nedoumice o razgraničenju kaznenih djela
Petar Novoselec, profesor kaznenog prava zagrebačkoga Pravnog fakulteta, izradio je nacrt novih kaznenih djela gospodarskoga kriminaliteta koji uz niz noviteta predviđa uvođenje novoga kaznenog djela: zloporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju. Zanimljivost tog dijela reforme kaznenog zakonodavstva je da bi ono zamijenilo čak četiri inače u praksi najučestalija gospodarska kaznena djela iz postojećega Kaznenog zakona, a najvažnije je pritom kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti iz članka 337. koje je lani USKOK-u činilo 80 posto prijavljenih osoba za korupcijska kaznena djela.
Pored tih zloporaba u odnosu na odgovorne osobe, tj. menadžere u novo kazneno djelo spojili bi se: nesavjesno gospodarsko poslovanje (članak 291.), zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (članak 292.) i sklapanje štetnog ugovora (članak 294.). Ako prijedlog prihvati Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona (predvodi je profesorica Ksenija Turković, također s Pravnog fakulteta u Zagrebu), Vlada bi na stol dobila prijedlog istovjetnog rješenja koje je na snazi u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj za važan segment gospodarskoga kriminala koji u praksi u Hrvatskoj stvara brojne nedomice zbog pitanja razgraničenja kaznenih djela, ali i rješenja neprimjerenih tržišnom gospodarstvu. “Treba temeljito preurediti gospodarska kaznena djela u KZ-u i otkloniti relikte prošlosti. Iz bivšeg sustava administrativnog socijalizma preuzeto je rješenje da su odgovorene osobe u gospodarskom poslovanju izjednačene sa službenim osobama. Više ne može opstati da menadžere tretirate na isti način kao službenike. Kaznenu odgovornost menadžera u tržišnom gospodarstvu najprimjerenije je regulirati prema modelu poznatom u suvremenom europskom pravu kao ‘untreue’ ili nevjernost, što u prenesenom smislu riječi znači zloporabu povjerenja menadžera”, objašnjava Novoselec. Tko je u tom slučaju nevjeran, pita Novoselec i kaže: “Menadžment je odgovoran onima koji su mu povjerili imovinu na upravljanje. On mora voditi brigu i postupati s pažnjom savjesnoga gospodarstvenika, što znači da ne smije trpati u svoj džep i rasipati tuđu imovinu.” Tvrdi da bi se novim rješenjem, uključujući i težinu zaprijećene sankcije, sve pojednostavilo i izjednačilo s modernim europskim kaznenim pravom. Sankcija bi za temeljni oblik iznosila do pet godina zatvora, dok bi se za kvalificirani oblik – kojim je nastala znatnija šteta, propisao maksimalni zatvor od deset godina. To bi značilo i stroži režim od postojećeg za neka djela poput nesavjesnoga gospodarskog poslovanja gdje je kazna zatvora sada najviše pet godina. Pored toga odgovornost bi postojala i u slučaju neizravne namjere menadžera, što zapravo ukazuje na širu odgovornost jer kod zloporabe položaja i ovlasti treba dokazati namjeru, što je teže. Od neizravne namjere pak do nehaja za koji se ne odgovora je tanka crta, a tužiteljima bi se riješio problem češćih preklapanja postojećih kaznenih djela. O nacrtu će biti riječi na okruglom stolu o novinama u kaznenom pravu u petak na kojem će sudjelovati i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Što se ukida?
* iz Kaznenog zakona nestala bi četiri gospodarska kaznena djela:
– nesavjesno gospodarsko poslovanje (članak 291.),
– zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (članak 292.),
– sklapanje štetnog ugovora (članak 294.)
– zloporaba položaja i ovlasti (članak 337.) u odnosu na odgovorne osobe
Što je zamjena?
* ukinuta kaznena djela zamijenilo bi novo kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju
* kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti postalo bi službeničko kazneno djelo koje mogu počiniti dužnosnici i službenici
Što se novo uvodi?
* javne nabave dobile bi novo kazneno djelo za natjecatelje koji se dogovaraju o cijenama u javnim nabavama
* kazneno djelo utaje poreza i doprinosa zamijenilo bi kazneno djelo utaje poreza i carina
* u modernizaciji kaznenih djela protiv tržišnoga natjecanja uvela bi se kaznena odgovornost za odgovorne osobe u tvrtkama kojima regulator izrekne upravno-kaznene mjere
izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/revizija-kaznenih-djela–stroze-prema-menadzerima-161242.aspx