Home Vijesti Hrvatska infrastruktura u raljama ruske mafije?


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Hrvatska infrastruktura u raljama ruske mafije? PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 12 Lipanj 2017 12:41

figaAutor: Marin Vlahović

Ponedjeljak, 12. Lipanj 2017. u 13:23

 

Pitanje koje se sve češće nameće jest postajemo li ruska kolonija i očekuje li nas kroz nekoliko godina sudbina Crne Gore gdje je čitavo bogatstvo, a time i moć, u rukama ruskog kapitala, pa i ruske mafije?

Iz pouzdanih izvora saznajemo kako su radovi na izgradnji pruge Dugo Selo – Križevci stali. Radi se inače o velikom projektu financiranom sredstvima Europske unije koji vrijedi 1,7 milijardi kuna. Razlog tome je štrajk radnika i navodno rasulo u operativnom rukovodstvu projekta. Na nedavnoj godišnjoj konferenciji Hrvatske komore građevinara u Opatiji državni tajnik Mihotić je naveo kako taj projekt rade domaće građevinske firme te da se radi o velikoj šansi za oporavak građevinskog sektora, što je po svim ekonomskim pretpostavkama ujedno i početak oporavka gospodarstva u cjelini. Njegov stav podržao je Ivan Paladina, direktor IGH-a i predsjednik nadzornog odbora Hidroelektre koja je u štrajku. U Opatiji se našao i Ivan Kršić, jedini član uprave „HŽ Infrastrukture“ koji je nadređenima izgleda zatajio informacije o stvarnom stanju i štrajku koji traje već dva tjedna.

Zabrinjavajuće je da odgovorne osobe u nekim državnim poduzećima ne rade svoj posao. HŽ infrastruktura je dobar primjer. Tamo već godinu i pol dana nema adekvatne uprave, a jedini član, kojeg je prema nekima nezakonito postavio ministar Butković, izgleda nije dorastao tom poslu. Upravo se u Opatiji među elitom građevinskih stručnjaka, od profesora članova hrvatske komore inženjera do projektanata, moglo čuti pitanje kako će HŽ infrastruktura ovako neekipirana, i nestručna,  što im je javno reklo na panelu nekoliko vodećih hrvatskih uglednih predstavnika zdravih građevinskih firmi, odraditi pripremu projekata radi povlačenja dvije milijarde eura za provedbu početka radova na koridorima Rijeka – Botovo te Zagreb – Beograd i njihovu realizaciju, kad nisu u stanju organizirati i nadgledati početnu dionicu pruge Dugo Selo – Križevci?

Ipak, nesposobnost nije jedino dvojbeno pitanje u čitavoj priči. Problem je mnogo složeniji i ozbiljniji. Nadležno ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o svemu nije obavješteno iz privatnih poslovnih interesa koji su nerijetko u sukobu s revitalizacijom domaćih tvrtki i realizacijom projekata od velike strateške važnosti za Hrvatsku. Naime vlasnik IGH-a i Hidroelektre je ruski građevinski oligarh Sergei Gljadelkin. Ivan Kršić je nakon IGH-a radio u Hidroelektri nakon koje je završio u HŽ infrastrukturi, gdje je po nekim navodima zaposlio veći broj ljudi iz IGH-a. Istodobno je pripremio tisuću otkaza za radnike HŽ infrastrukture čiji je štrajk pregovorima uoči lokalnih izbora odgodilo resorno ministarstvo. Na glasu je kao ruski čovjek u Hrvatskoj, a slično se govori i samom ministru Olegu Butkoviću. Domaći mediji su o Sergeju Gljadelkinu  pisali kao o tajanstvenom poslovnom čovjeku, iako su javno dostupne, doduše na engleskom jeziku, razne zanimljive informacije. Za njihovu kratku analizu dovoljno je i površno poznavanje Rusije i njenog gospodarstva. Gljadalkin se izgradnjom stambenih i poslovnih objekata počeo baviti u ranim dvadesetim godinama života. Bolji poznavaoci odnosa snaga u Rusiji, rekli bi kako njegov poslovni uspjeh ne bi bio moguć bez potpore ruske države.

Svojedobno se našao u središtu skandala kada su se brojni prosvjednici vezali lancima na gradilište stambenog naselja. Tada je optužio zamjenika gradonačelnika Moskve Sergeja Rijabinina za otezanje s dozvolama i politički reket. Koliko je Gljadelkin moćan u Rusiji svjedoči i rasplet ove situacije kada je Vladimir Putin osobno intervenirao i pozvao gradonačelnika Moskve Jurija Luzhkova na odgovornost. Zamjenik Sergej Rijabinin postao je zbog svega i predmeta istrage ruskog parlamenta. Tijekom pisanja ovog teksta stigla je informacija kako se radovi nastavljaju jer je Gljadelkin osigurao novac za plaće radnicima. Iako je to u osnovi pozitivna vijest, ostaju sumnje u dobre namjere svih involviranih stana. U širem kontekstu rusko-hrvatskih odnosa možemo zaključiti kako se ruski kapital, da ne kažemo kapital ruske mafije, duboko infiltrirao u sve bitne segmente hrvatske države. Najveći vjerovnici Agrokora su ruske banke a  gotovo sve infrastrukturne projekte izravno ili posredno vode Rusi. Također, poslujući u Hrvatskoj iskorištavaju europske fondove i iz njih izvlače novac. U javnim poduzećima, pa i na ministarskih pozicija sjede pojedinci, bivši zaposlenici njihovih tvrtki koje se lako može povezati s ruskim interesima i kapitalom. Čini se kako je počela rasprodaja Hrvatske a oni koji je prodaju ne misle dugoročno, niti ih je briga za nacionalne interese. Pitanje koje se sve češće nameće jest postajemo li ruska kolonija i očekuje li nas kroz nekoliko godina sudbina Crne Gore gdje je čitavo bogatstvo, a time i moć, u rukama ruskog kapitala, pa i ruske mafije?

Zanimljivo će biti vidjeti kako će na sve reagirati  novi potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva Štromar. Hoće li se i on i utopiti  u ovakvu kaljužu neodgovornosti u trošenju novca europskih fondova i pokazati jednaku nebrigu za kadrovska rješenja najvećih državnih firmi koje bi trebale biti pokretač hrvatskog gospodarskog razvoja. To je mnogo veći, da ne kažemo presudan korak izlaska iz gospodarske krize, a ne kojom stranom ulice će se hodati na gay paradi. Jer u suprotnom, na toj ulici bi mogli hodati ili možda stupati neki drugi ljudi.

izvor: http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-infrastruktura-u-raljama-ruske-mafije-1033023/

 
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!