Home Pitanja i odgovori


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Pitanja i odgovori
Upućivanje na "mjeru" PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 20 Ožujak 2011 22:02

no smokingPITANJE:

Interesira me dali imam pravo na naknadu ili na pisanje sati za odlazak na službenu mjeru.

Naime prošli mjesec sam išao na mjeru dva puta a nisam dobio nikakvu naknadu niti su mi pisani dodatni sate???

Hvala

 

ODGOVOR:

Vašem pitanju prethodio je niz prethodnih poticaja zbog kojih smo se obratili poslodavcu slijedećim dopisom:

„upozoreni smo s terena, iz prometnih sekcija, da radnicima nije plaćeno vrijeme kad su po nalogu poslodavca pristupili uzimanju mjere za službenu i zaštitnu odjeću. Takvo  postupanje suprotno je Zakonu o radu, kao i našem Kolektivnom ugovoru. Tražimo od Vas žurnu  reakciju - uputu šefovima prometnih  sekcija  - u smislu da je vrijeme provedeno u izvršenju naloga poslodavca radno vrijeme, da se tako evidentira i plati. Također, tražimo da se svim radnicima koji su putovanjem i vremenom provedenim na tom službenom putu (do mjesta uzimanja mjere za službenu i/ili zaštitnu odjeću) ostvarili pravo na naknadu za službeno putovanje u zemlji, to pravo i plati.“

Naše obraćanje temeljimo na odredbi iz članka 28. važećeg KU koja kaže:

U radno vrijeme koje ne ulazi u mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme koje proizlazi:

  • zbog obveznog poučavanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja, 8 (osam) sati
  • zbog periodičnog izvanrednog provjeravanja znanja, osim u slučaju ponavljanja ispita 8 (osam) sati
  • zbog periodičnog i izvanrednog zdravstvenog pregleda - 8 (osam) sati osim u slučaju da je radnik upućen na izvanredni pregled zbog uživanja alkohola ili drugih opojnih sredstava
  • zbog primopredaje osoblja kod kojega je primanje i predaja posla propisana.

U radno vrijeme koje ulazi u mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme koje proizlazi:

  • zbog prekida i zastoja u radu koji su utvrđeni zakonom
  • zbog rada u tijelima Poslodavca, rada u sindikatu ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa - stvarno vrijeme, a najviše kao da je radio (za radnike koji rade u smjenama vrijeme trajanja smjene).

Naš izvršni direktor i njegovi puleni odgovorili su uobičajeno dokazujući da ne čitaju, niti poznaju osnovne odredbe, onako, od oka, na slijedeći način:

„Kolektivnim ugovorom djelatnosti HŽ Infrastrukture (Sl. vj. 6/07) uređuju se prava, obveze i odgovornosti radnika. Sukladno tome u I: dijelu – Radno vrijeme točno je definirano kako radno vrijeme može biti raspoređeno te koje radno vrijeme ne ulazi u mjesečni fond sati radnika kao i radno vrijeme koje ulazi u mjesečni fond sati radnika. Isto tako, Kolektivnim ugovorom u II. dijelu – Tarifni dio – Naknade plaće kao i Naknade troškova radnika propisano je također po kojoj osnovi radnici naknadu mogu i ostvariti. Kako u navedenim aktima nije propisano da upućivanje na uzimanje mjere za službenu odjeću ulazi u radno vrijeme, traženom se zahtjevu ne može udovoljiti.“

Kako se odnositi i surađivati s ovako javno iskazanim brutalnim neznanjem? Upućuje li radnik samog sebe na odlazak u neki od centara gdje će mu se uzeti "mjera" za izradu službene odjeće? Smije li radnik odbiti izvršenje ovog naloga? Da li je nošenje službene i zaštitne odjeće propisano važećim aktima poslodavca? Odgovori su nedvojbeni. Radi svih nas citiramo i odredbu iz važećeg ZOR-a:

Pojam radnog vremena

Članak 42.

(1)     Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2)     Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

(3)     Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

(4)     Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Naravno da slijede konzultacije s našim odvjetnikom i za HŽ Infru uobičajeni sudski postupak.

Ažurirano Nedjelja, 20 Ožujak 2011 22:24
 
Slobodni dani dd krvi PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 27 Veljača 2011 18:28

PITANJE:

Želim tumačenje kako i kada se mogu iskoristiti slobodni dani predviđeni za DD krvi,dali se treba najaviti (navodno zbog SAP-a) kad se daje krv pa se koristi taj i sljedeći dan, ili je ostalo sve kao i do sada!

 

ODGOVOR:

Pravo na slobodne dane po osnovu dragovoljnog davanja krvi ostalo je isto,  znači da radnik koristi slobodne dane po svom izboru uz suglasnost Poslodavca.

Dobrovoljni davatelj krvi, može davati krv u svoje slobodno vrijeme ili  na dan kada bi trebao raditi, ali samo uz prethodnu suglasnost poslodavca, u protivnom bi se smatrao neopravdani izostanak sa posla.

Evidentičari  koji vode vremenik rada, slobodne dane odnosno sate po osnovu dragovoljnog davanja krvi evidentiraju u posebno otvorenu VBS stavku.

 

KU Članak 56.

Dragovoljno davanje krvi

Dragovoljni davatelji krvi imaju pravo na dva slobodna dana prilikom svakog davanja krvi, uz naknadu plaće kao da su radili.

Redovitom davatelju krvi s 10 (deset) i više davanja pripada 5 (pet) dana, a redovitom davatelju krvi s 5 (pet) do 10 (deset) davanja 3 (tri) slobodna dana uz naknadu plaće kao da je radio u toku kalendarske godine. Redovitim se smatra davatelj koji daje krv najmanje jednom godišnje.

Radnik dane iz stavka 2. ovog članka koristi po svom izboru uz suglasnost Poslodavca.

 
Isporuka službene i zaštitne odjeće PDF Ispis E-mail
Utorak, 22 Veljača 2011 12:45

kaciga webPITANJE:

Trebalo bi se znati kada će ta zaštitna i službena odjeća. Prošao je rok od 45 dana, a i dalje ništa.

 

ODGOVOR:

Istina je da je predsjednik uprave dana 03. prosinca 2010. godine izvijestio sindikate o tijeku nabavke zimske zaštitne odjeće i obuće. U istom dopisu izvijestio nas je da je rok za isporuku 45 dana, te da isti počinje teći od 10. prosinca 2010. No, svjedoci smo da nas je predsjednik uprave ponovno obmanuo (ako Vas tješi - nije mu prvi put). Ovdje radi istine moramo konstatirati da je nešto od zaštitne obuće stiglo, te da se pristupilo uzimanju mjera za zaštitnu odjeću i obuću i to je sve. Ukoliko smatrate da ste zakinuti od strane poslodavca, a vezano za nepoštivanje Pravilnika o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštitnoj odjeći i obući HŽ Infrastrukture, sukladno članku 77. Zakona o zaštiti na radu i ostalim člancima koji definiraju Vaša prava , molim Vas da se obratite povjereniku zaštite na radu kako bi on sve Vaše nedostatke upisao u upisni list knjige zapažanja povjerenika zaštite na radu, te nakon toga još jednom skrenuo pozornost poslodavcu na prekršajnu odgovornost  sukladno članku 109. Zakona o zaštiti na radu.

 
Pitanje razuma PDF Ispis E-mail
Subota, 19 Veljača 2011 21:14

no smokingPITANJE:

Poštovani, sa velikim zanimanjem sam pogledao vaš video uradak o prototipu EMV, za regionalni promet. Odlična prezentacija, profesionalno urađena, kao i uvijek.

No, više od toga raduje me vijest da se na HŽ-a, napokon mogu očekivati pozitivna događanja.

Niskopodni EMV, će sasvim sigurno udovoljiti modernim zahtjevima prijevoza putnika. Naši putnici to u ostalom i zaslužuju. Također, ovaj projekt je od velike važnosti za domaću industriju, opstojnost radnih mjesta itd.

Međutim ne mogu izbrisati iz sjećanje negativne konotacije, koje se od samog početka vežu uz ovaj projekt. Naime, sindikalni prosvjed koji je održan 15. ožujka 2010. godine, uz ostale uglavnom opravdane zahtjeve sadržavao je i zahtjev, citiram: „Treba odustati od projekta gradnje vlakova za prijevoz putnika, jer osim što će se potrošiti novac za izgradnju prototipa, vlakovi neće ispunjavati europske standarde. Gredelj i Končar umjesto što izmišljaju toplu vodu trebaju potražiti strateškog partnera i proizvodnju planirati dugoročno, a ne na projektu i izgradnji sedamdeset vlakova“, kraj citata.

Zahtjevi su osim u pisanom obliku izneseni u tiskovnoj konferenciji koje je prenosila i HRT.

Link na tiskovnu konferenciju:

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=65995&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=1d3c461d6e

Zanima me jeli navedeni zahtjev službeno još aktualan, ili je nastupio novi moment u kojem je ipak prevladao razum?

PS.

Poštovani, iznoseći ovih nekoliko činjenica, kao i pitanje koje se jednostavno nameće morao sam  Vam postaviti, jer u protivnom moja šutnja bila bi protivna meni osobno, bila bi također protivna većini željezničara i većini radnika Končara i Gredelja, koji su sve vrijeme ovaj projekt glasno podržavali. Mislim da je ovaj upit na tragu tekstova, koje objavljujete na Vašoj stranici. Dakle, istina, poštenje, dosljednost, rad, stručnost...Iskreno Vas molim da se ne ljutite zbog moga interesa za ovu temu. S poštovanjem!

 

ODGOVOR:

Poštovani, u ime SPVH mogu reći da postoje određeni pomaci u ponašanju i nastupu u odnosu na datum koji spominjete. Svjedočimo zajedno s Vama da se dogodio čitav niz zaokreta kako na državnoj, tako i na željezničkoj razini. Dogodio se i niz spoznaja koje u to vrijeme nismo znali…

I dalje stoji dilema troška na koju nismo nikad dobili primjeren odgovor. I dalje je neodgovorena, odnosno neobrazložena dilema o zarobljenosti bilo kojeg društva nastalog podjelom jedinstvenih HŽ-Hrvatskih željeznica između sebe, ali i dilema o zarobljenosti od strane Gredelja, Končara, Đure i sl. Ovdje želimo istaknuti da isto ili vrlo slično ponašanje – primjećujemo -  imaju i globalne kompanije koje dampinškom cijenom prodaju svoj proizvod, ali se kroz preskupo održavanje višestruko namire.

Primjećujete da paleta infrastrukturnih dilema tada i danas nije drugačija. Naprotiv, propadanje pruga i opreme kojoj svjedočimo je strašno, da ne kažemo katastrofalno. Struka bi morala kriknuti da je to što se ne ulaže makar u održavanje takva šteta da se neće nadoknaditi…

Poštovani BT jesmo li Vam odgovorili što ste željeli čuti. Ne? Da? I vama i nama jasno je da se sindikati, kao uostalom i ljudi pojedinci oko nečega slažu, a oko nečega ne. I da neki teže, a neki lakše korigiraju, mijenjaju ili samo nadopunjuju svoje stavove.

p.s. Iskreno se nadamo da se pitanjem istovremeno ne bavite i podmetanjem u ime sindikata kojega ste član, samo i jedino zbog poštenja, dosljednosti, rada, stručnosti...

Ažurirano Subota, 19 Veljača 2011 21:30
 
Godišnji i dileme oko njega PDF Ispis E-mail
Srijeda, 19 Siječanj 2011 21:37

KAVAPITANJE: Poštovani, molim Vas objašnjenje o godišnjem odmoru u tekućoj godini.

Zakonom o radu u Republici Hrvatskoj određen je godišnji odmor za radnike ako to nije utvrđeno kolektivnim ugovorom, tako se navodi da radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju 18 radnih dana ili više ako radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu  mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku  kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Naime moje pitanje glasi ovako: koliko ja imam pravo koristiti radnih dana godišnjeg  odmora u tekućoj godini ako spadam u grupu radnika od 30 dana+ dani na radni staž? Tj. koliko dana ja mogu koristiti od tih 30 dana (da li je moje pravo 15 dana kada bih ja to želio, naravno uz najavu poslodavcu)?

"Moj šef tvrdi da od 30 dana ja imam pravo na samo 9 dana kada ja to želim koristiti, a  ostalih 21 dan me on (poslodavac) može poslati na godišnji odmor kada ima uvjeta za to (tj. onda kada on to želi)."

Unaprijed hvala na odgovoru!

ODGOVOR:

Drago nam je da možemo odgovoriti i na ovakva pitanja, iako smo žalosni zbog činjenice da niti poslodavac niti radnik ne poznaju osnovna prava iz radnog odnosa.

Obzirom da ne znamo  Vaše podatke koji su potrebni za izračun trajanja  godišnjeg odmora  na koji imate pravo,  na najmanje trajanje GO od 18 dana  prema kriterijima iz članka 50. KU radniku se godišnji odmor uvećava na način:

a) Prema uvjetima rada         do 5 dana

b) Složenost poslova            do 5  dana

c) Radni staž                         do 6 dana

d) Posebni socijalni uvjeti      do 7 dana

e) Godine života                    do 2 dana

Ovako uvećani broj dana GO radnicima koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, kao i radnici na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ne može biti manji od 30 (trideset) radnih dana godišnjeg odmora.

Članak 52. KU

Vrijeme u kojemu radnik tijekom godine koristi godišnji odmor određuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac krajem godine za sljedeću godinu, (a prema ZOR najkasnije do 30. lipnja tekuće godine) uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikatom u skladu s prirodom i organizacijom rada, vodeći računa i o svakoj pismenoj želji pojedinog radnika,

Po ZOR radnik se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Članak 55. KU

Godišnji odmor koristi se u kalendarskoj godini u kojoj pripada radniku. Godišnji odmor koristi se u pravilu u 2 (dva) dijela, iznimno na zahtjev radnika odjednom.

Radnik je dužan iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora do 30. lipnja sljedeće godine.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca najmanje 3 (tri) dan ranije.

Znači nije točna konstatacija da se GO koristi jedan dio po želji radnika a drugi dio po želji poslodavca, osim kada to plan korištenja i organizacija posla omogućava ali ne predstavlja pravilo.

 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 7 od 31
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!