Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Na peronu br 7 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 12 Srpanj 2012 18:17

na peronu br 7 naslovnicaRAČUNICA ILI KAKO MINUS POSTAJE PLUS

Više-manje svatko od nas voli se makar malo pohvaliti. Čekati da vas netko drugi zamijeti i pohvali zna biti frustrirajuće i tko zna kada će se tako nešto dogoditi - možda nikada, a na željeznici niti tada. Zbog toga na članak „Milijunska vrijednost priloga“ objavljen u posljednjem broju „Željezničara“ gledam s dosta razumijevanja.

Putnici željeznicu vide kao jedinstven sustav. Plate kartu, prevezu se i to je za njih željeznica. Zanimanje korisnika usluga teretnog prijevoza svodi se na otpremu njihovog tereta. Željezničke entuzijaste zanima dosta  toga pa oni, ovisno o sklonosti, prate i ono što mnogi željezničari ne znaju da postoji. Istovremeno, nedvojbeno je kako je željeznički sustav vrlo složen i kompliciran te da se u podijeljenom sustavu vrijednosti usluga izražavaju novčano. Sve se naplaćuje i mjeri. Tako i zaposlenici pokoji put nastoje novčano izraziti vrijednost svog doprinosa. No kako novčano izraziti vrijednost svakog posla? Danas kada se govori o priličnom broju željezničara koji bi mogli ostati bez posla, logično, čovjek sam sebi postavlja pitanje: „Jesam li ja taj, vrijedi li moj rad išta?“

Čitajući tako „Željezničar“ naišao sam na članak gdje su o velikoj vrijednosti posla kojeg su ostvarili naši djelatnici koji se bave odnosima s javnošću. Ukratko, o željeznici se puno u medijima piše, podjednako pozitivno i negativno, a neutralno u gotovo polovici slučajeva. Prošle je godine u medijima objavljeno ukupno 3786 priloga o željeznici, a vrijedni su djelatnici izračunali kako je vrijednost objavljenih priloga ni manje ni više nego 81.979.294,00 kuna (…da ne bude zabune tu govorimo o 82 milijuna kuna). Što ja znam, ako proračunamo da je ta ekipa bila vrijedna i radila non-stop, i „petkom i svetkom“ ispada da je dnevna vrijednost posla bila 224.600,00 kuna. Kada bi kalkulaciju radili na 250 radnih dana u godini, dnevna bi zarada iznosila (…samo da uzmem kalkulator…)  327.917,17 kuna.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 7.pdf)Na peronu br 7.pdf[ ]3061 Kb
Ažurirano Četvrtak, 12 Srpanj 2012 18:30
Više...
 
Na peronu br. 6 NAJAVA PDF Ispis E-mail
Srijeda, 13 Lipanj 2012 13:32

na peronu br 6 naslovnicaPoštovane  čitateljice  i   čitatelji

u  HŽ  Infrastrukturi    osnovali  smo   Stožer   za   obranu   HŽ   Infrastrukture.   Osnivači   stožera   su   tri   sindikata;   Sindikat   željezničara  Hrvatske,   Sindikat   infrastrukture   HŽ   i  mi   Sindikat   prometnika  vlakova   Hrvatske.   Kako  stvari  stoje   u  toku  je   prerastanje   Stožera  na   cijeli    Holding.

O  čemu  se  radi   i  koja  je  uloga   Stožera?   Od    koga   ili   od   čega  nas   to   Stožer    treba   braniti  i   obraniti?

Odgovor  je   vrlo  jednostavan.    Uloga   Stožera   je  obrana    HŽ    Infrastrukture   (i  cijelog   Holdinga)  od   lopovluka,   neznanja,    nerada,   nestručnog   upravljanja,   bahatih   pojedinaca,  nepravdi...  Glavni  i  osnovni   cilj  stožera   je  promoviranje  jasnih   kriterija   poslovanja,    prvenstveno   ekonomskih.

Želimo  da  nerad,  neznanje,  nestručnost,  lopovluk...  ustupe  mjesto   struci,  radu,  znanju... Želimo  jasne  kriterije  poslovanja ,  jasna   "pravila"  igre,   a   ne da  smo   prepušteni  na   milost  i  nemilost   pojedincima   i     njihovim    "podobnim   i   sposobnim   nećacima   i  stranačkim   poslušnicima".    Hrvatske   željeznice  kao  i  cijeli  prometni  sustav  umrežen   je  i  temelji   se  na   osobama   koje   o   prometu  i   prometnim  sustavima  kao  i  o    osnovama   ekonomije  doslovce  nemaju   pojma.   I  oni  nam  kroje  naše  sudbine,  kako  u  Ministarstvu,   tako  i  u   Holdingu.

Prema  procjenama   Europske  unije   prometni  sektor    učestvuje   do  10 %    u   BDP-u   razvijenih  zemalja.    Pogrešna   prometna   politika   odražava   se   u  gubicima   koji  se   mjere  u   postocima   ukupnog   BDP-a    države.

Izgradnja   višestruko prekapacitiranih  objekata,  stvaranje  enormnog  vanjskog  duga  na   temelju  komercijalnih  (skupih)   kredita,   devastacija    i   zapuštanje  mreža  (pa  čak  i  ukidanje  dijelova  mreža),  izbor  trasa  i   nepokrivenost  prostora  (pitanje  Knina  i  pristupa  autocestama),   uska  grla,  pitanje  preferencijalnih  stopa  (izbor  ulaganja  države),  stvaranje   sustava   bez  ikakve  kontrole,   nejasna   i  nedorečena   pravna   regulativa,   pitanje  sigurnosti  prometa...

Grube  procjene  rezultata  ovakve  "prometne   politike"  mjere se   već  sada   u  desecima   milijardi,  a  posljedice  će   osjećati  i   plaćati  i   slijedeće  generacije.

A  što  nam   "nudi"   Ministarstvo?   Da  se   podsjetimo,  Ministarstvo  je  naš  poslodavac,   a  poslodavac  odlučuje  što  i  kako  treba  raditi.  Poslodavac  -  Ministarstvo   je  zaduženo   za   donošenje  prometne  politike  kao  i   kvalitetne   prometne  legislative.   Ministarstvo   svoje  neznanje  i  nekompetentnost   sakriva,  zapravo  pokušava   sakriti   iza    fraze   o   strukturnim  promjenama  koje  treba  netko  obaviti.  Baš  kao  što  su  se  jučer  sakrivali   iza   pojma   privatizacije, a    danas  -  sutra  će   čarobni  štapić  biti   koncesije   ili  javno  -  privatno   partnerstvo.

Probleme  treba   rješavati  a   ne  prebacivati  lopticu   na  druge   i  onda  ih  prozivati.  Utvrđivanje   problema   i  definiranje  interesa   je    posao,   Ministarstva.

I  za  kraj.   Biti  efikasan  znači  dobro  obaviti  posao.  Efikasan  sustav  počiva  na   efikasnim  pojedincima   koji  dobro  obavljaju  svoj  posao.   Koji  mora  biti  jasno  definiran.   Ako  želimo  biti  efikasni  moramo  znati  što  i  kako nam je  činiti.   I  zato  smo  osnovali   Stožer.  Kako  bi,  ako  ništa   drugo,   "raščistili"  neke   osnovne  pojmove  i  stavili  stvari  na  svoje  mjesto  kamo   i  pripadaju. Otpuštanje  viška  zaposlenih  je  kao  gašenje  zapaljene  kuće  sa  čašom  vode.  A  ako   sustav  bude  i  dalje  radio  i   poslovao  po  istim  načelima  onda  sami  sebe  zavaravamo  da  smo  nešto  učinili.   Probleme   i  njihove  uzroke   smo  ostavili,  a   vrijeme  ističe.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 6 za web final.pdf)Na peronu br 6 za web final.pdf[ ]3159 Kb
Ažurirano Srijeda, 13 Lipanj 2012 13:55
 
Na peronu br. 5 NAJAVA PDF Ispis E-mail
Srijeda, 13 Lipanj 2012 13:25

na peronu br 5 naslovnicaUz Prijedlog novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.

Slijedom najava koje smo i objavljivali proteklih dana Uprava HŽ Infre povela nas je u avanturu: u nerazumno kratkom vremenskom periodu (do 1. svibnja 2012.), bez jasno iskazanih ciljeva i svrhe, proizvesti novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji. Izabrali su nekoliko bezobzirnih pojedinaca i rezultat je isti takav – organizacijska sramota dostavljena nam je nekompletna danas (20. travnja) nekoliko minuta prije 16 sati. Tim i takvim materijalom namjeravaju viškom proglasiti preko 1000 (tisuću!!!) radnika. Istovremeno inzistiraju i na ukidanje velikog broja prava iz KU.

Svjesni okolnosti u kojima se sve ovo događa, sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje zahtijevaju od Uprave sljedeće i od toga nećemo odustati ni pod koju cijenu:

  • racionalizacija s jasno određenim ciljevima i rokovima ostvarenja. Racionalizacija bez jasnih ciljeva i rokova opasan je i zastrašujući nasrtaj na ionako zapuštenu željeznicu,
  • prije proglašavanja bilo kojeg radnika tehnološkim viškom provesti sve raspoložive mjere ušteda,
  • smanjenje broja radnika provoditi prije svega poticajnim odlaskom radnika koji imaju uvjete za punu ili prijevremenu mirovinu.

Zaprepašteni smo bahatošću i nebrigom za toliki broj radnika koje se želi proglasiti viškom. Više razuma i ljudskosti pokazuje se prema kućnim ljubimcima. Javno prokazani prevarant koji je višestruko lažirao podatke za potrebe Info Pulsa besramno je prekrajao organizaciju i sistematizaciju u prvom redu Prometnih poslova. Zbog nepoznatih ciljeva obrušio se na stupove sigurnosti – na najslabije: skretničare, čistače skretnica, tranzitere, telegrafiste, vlakovođe, manevriste… Računao je na njih kao nezaštićene. Tko će za njih dignuti glas i stati im u obranu? Računali su da će nas „kupiti“ odgađajući nasrtaj na prometnike u ranu jesen…

Dosadašnjim načinom rada, gdje takav pojedinac ukida radna mjesta kao da na njima ne postoje ljudi koji prehranjuju obitelji, iskazuje se drsko i bezobzirno nepoštivanje i radnika i sindikata.

Autorima ovog sramotnog prijedloga nije interes opstojnost željeznice u Republici Hrvatskoj, oni su tu da zadovolje svoje osobne interese kao i  zahtjeve dezorijentirane politike. Što nam slijedi nakon prvog smanjivanja broja radnika? Uskoro će posegnuti za zatvaranjem kolodvora vjerojatno i cijelih dionica pruga.

Većina nas na željeznici znala je odgovoriti kada je trebalo braniti Hrvatsku a znati ćemo odgovoriti i sada kad trebamo i namjeravamo obraniti svoje radno mjesto kako bi prehranili svoju obitelj. Ne tražimo milost ni milostinju. Tražimo da svatko radi svoj posao za koji je plaćen. Jednako tako tražimo da se preko naših leđa ne uhljebljuju nekompetentni pojedinci. Tražimo da vlasnik jasno iskaže što namjerava sa željeznicom u slijedećem vremenu. Ne želimo slušati bajke o velikim ulaganjima u željeznicu kada je iz dosadašnjih poteza vidljivo da sve ide ka tome da se i ova bijeda od željeznice pogura u ponor - da se nikada ne oporavi.

Pitamo Vas koji ovo čitate da li smo spremni svi zajedno stati u obranu svakoga radnog mjesta i svakoga našeg kolege koji će imati tu nesreću da ga netko proglasi viškom a sutra izbaci na ulicu? Ili ćemo šutjeti i biti sretni što mi ostajemo? Grupa instaliranih poslušnika prodali su duše za svoje pozicije i sve će učiniti da tu ostanu. Njima željezničari bilo kojeg profila ne znače ništa.

Jesmo li spremni odreći se dijela određenog prava kako bi trasirali put spasa radnih mjesta i radnika na tim radnim mjestima? Nadamo se i vjerujemo da jesmo... u suprotnom već sutra će doći po nas, a neće biti nikoga da stane u našu obranu.

SPVH se opredijelio za čuvanje svakog pojedinog čovjeka.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 5 za web.pdf)Na peronu br 5 za web.pdf[ ]2836 Kb
Ažurirano Srijeda, 13 Lipanj 2012 13:47
 
Zlatni Bakar - Na peronu br. 4 PDF Ispis E-mail
Subota, 07 Travanj 2012 09:47

Napokon  dođoše nova vremena, kada nam dođoše i nove uprave na čelo ispaćenih društava HŽ Holdinga. Ali i dalje ostaje dilema, koliko ćemo još čekati priželjkivanu transformaciju  ružne gusjenice u prelijepog leptira, koja bi se sa blatne zemlje izdigla u nebeske visine nošena vlastitim krilima?

Na žalost još uvijek gledamo jad i bijedu naše željezničke gusjenice, koja se pati u blatu.

U kolodvoru Bakar sa 24. ožujka 2012. godine na skladištima je deponirano 133.000 tona robe za otpremu željeznicom ( 12.000 tona ugljena i 121.000 tone željezne rudače).

Planirana dinamika otpreme je 6 teških vlakova po 700 tona neto, što bi bilo 4.200 tona dnevno.

Znači, kada da bi  realizacija planirane otpreme bila 100%  za 32 dana bi se otpremio trenutno deponirani teret.

Kako dinamika otpreme ne ide po planu, od 01-24. ožujka 2012. od planiranih 144 vlaka, otpremljeno je samo 102 što znači 42 vlaka manje ili 30 % manje od planiranog. Najveći uzrok ne ispunjenja plana je nedostatak lokomotiva ali i usvojeni vozni red od strane HŽ Carga kojim se nije planiralo dovoljan broj redovitih trasa, jer je trošak kao i rizik ugovoriti trasu i vuču a ne imati sigurno bruto, nego se u slučaju potrebe odlukama i brzojavkama uvode fakultativne trase. Zbog svega opisanog, dva broda sa ukupno 150.000 tona robe  od kojih je prvi sa 75.000 tona trebao stići krajem ožujka preusmjerena su u druge luke, i u širokom luku zaobišli hrvatske željeznice i lijepu našu. A nove Uprave još uvijek čekaju i kao svjetionici  služe da se slučajno koji brod ne bi nasukao u našu luku.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 4 za web.pdf)Na peronu br 4 za web.pdf[ ]2885 Kb
Ažurirano Subota, 07 Travanj 2012 15:06
 
«Početak«1112»Kraj»

Stranica 12 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!