Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Tovarnik – što je donijela modernizacija? Na peronu br. 15 PDF Ispis E-mail
Subota, 09 Ožujak 2013 12:59

naslovnica br 15Na istoku Hrvatske, svega dva kilometra od granice s Republikom Srbijom, nalazi se, na desetom paneuropskom koridoru, uredna, obnovljena zgrada kolodvora Tovarnik. U prometnom uredu su tri nova monitora sa situacijom kolosijeka, te neizbježni „UIS“. Kolodvor ima 5 kolosijeka, 12 skretnica i dvije iskliznice.

Ovim je šorom prošao remont i telekomanda. Remont je prošao samo po prolaznim kolosijecima (3. i 4.), a  na skretnicama koje vode prema drugom i petom kolosijeku, brzina je samo 20 km/sat. Na njima nije urađen remont.

Prije rata kolodvor je bio opremljen SS uređajem tipa Lorenz, a između kolodvora u radu je bio APB. Tako je prometnik mogao pratiti hod vlakova do susjednog kolodvora. Sada, nakon modernizacije i uvođenja telekomande, promet vlakova prugom prati TK dispečer iz Vinkovaca. Telekomanda je puštena u probni rad u veljači, a u funkciji je od svibnja 2012. godine. Pruga je osposobljena za brzinu do 160 km/sat. Kada smo stvorili sve ove uvjete, ukinuli smo vlakove. Tako sada prema Srbiji i iz nje, vozi samo po jedan  brzi vlak, a putnički vlakovi (njih pet) ne voze dalje od Tovarnika… Vraćaju se natrag prema Vinkovcima.

Bitno je spomenuti i teretni promet, oko pet vlakova u 24 sata.

Za kapacitete s kojima se raspolaže, ovi brojevi su mizerni. Što je - tu je. Promet robe je „nekim čudom“ prešao na četvrti koridor, a putnici su uvidjeli da ima i drugih načina putovanja.

U povratku prema Vinkovcima prolazim kroz nezaposjednute kolodvore Đeletovce i Jankovce. I ovim je šorom prošao remont. Svi kolosijeci i skretnice su zamijenjeni. Modernizacija je odnijela željezničare,  subvencije su učenike odvele na autobuse, kriza je odnijela radnike, a ekonomija teret.

Ostale su tračnice prekrivene slojem korozije, što dokazuje pustoš, koja vlada ovim šorom.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 15.pdf)Na peronu br 15.pdf[ ]5463 Kb
Ažurirano Subota, 09 Ožujak 2013 13:08
 
Put putujem - u skretanje by nenad katanich Na peronu br. 14/2013 PDF Ispis E-mail
Subota, 09 Veljača 2013 06:55

na peronu br 14 naslovnicaJa kao željeznički ekspert, tako me naime doživljavaju neželjezničari u društvu, pozvan sam da povedem jednu grupu na put vlakom. Zadatak je bio jednostavan -  na najbrži način ekipu dovesti iz Osijeka u Zagreb i obratno. Međutim, osramotih se kao nikad…

Ponekad rutinsko poznavanje svari može biti mana. Ja, kao, sve kužim o željeznici. I kažem ekipi: „Nećemo mi „Podravkom“ u 5,30. Idemo preko Vinkovaca u 5,00 , prije ćemo doći u Zagreb.“

Svi me spremno podržavaju, ali naravno ima i oporba koja moroga, kao, kako ćemo presjedati, to  nije zgodno, „Podravka“ je ipak IC vlak, ima birtiju…

I tako je nastao raskol u našim inače složnim redovima. Moji vjerni navili budilice pola sata prije i na „šveda“ u 5,00 h za Vinkovce. Na samom početku, kažu moji, malo je čudan taj šinobus (misle na šveda koji ronda otprilike kao vršilica na traktorski pogon). Ja „stručno“ objašnjavam da su to noviji vlakovi od prijeratnih šinobusa iz „Goše“ i da misle pozitivno: mi već putujemo a oporbeni ostatak ekipe, koji ne vjeruje iskusnom željošu, tek se sada budi na vlak…

I za nepunih trideset pet minuta (što je to prema prijeratnih dvadesetak minuta za koje je brzak prevaljivao tu relaciju) evo nas u Vinkovci. Kupimo torbe, i po bespućima vinkovačkih perona sa drugog na prvi peron kroz pothodnik, naravno, sve po „PS“-u. Kišica lagano curi za vrat, kao da smo na osječkim a ne na vinkovačkim peronima. „Zar nije ovdje prije bilo nadstrešnice?“ pitaju me. Je, za vrijeme mraka – odgovaram dahćući s tri torbe naših dama na leđima i u kasu po stepenicama pothodnika…

Smještamo se u vinkovački IC. E sad nastaje prava vožnja – ja ono, da malo ohrabrim ekipu poslije jutarnjeg maratona po vinkovačkim peronima, ovo je ipak magistrala, tu su brzine do 160, za razliku od auto-ceste gdje je brzina samo 130  tako ja zdušno reklamiram firmu. I krenusmo. Samo moji podatci su zastarjeli - brzina je 60 umjesto 160. Tješim ja ekipu, sad će, sad će, ovo poslije Strizivojne, poslije Broda, poslije Kapele….

Ali nikako da krene brže, sve mi se čini da ide sve sporije. Da kompenziram neuspjeh, mijenjam taktiku  - hvatam se novčanika i u vagon-birtiju. Ljudi, što duže putujemo, možemo na miru popiti kavu, cugu, dvije,tri, opustiti se – to mi je nova taktika.

Ali bitno da sam održao riječ- ipak smo došli prije u Zagreb nego oporbena ekipa koja je išla „Podravkom“ preko Koprivnice. Po voznom redu – jest da je cijelih osam minuta, ali je ipak po voznom redu.

Fletno smo obavili stvari u Zagrebu.

Opet podjela. Oporbenjaci idu do „Podravke“ u restoran i na cugu, a ja mojim vjernima objašnjavam da ako krenemo s IC-om u 15,20 za Vinkovce, evo nas prije 20 h u Osijeku, dok će se oni drndati do 21,12 (po voznom redu). Moji vjerni me slijede.

Ali putem krepuc APB, krepuc KM, minute zakašnjenja se samo kote, a mene oblijeva znoj. Crni scenarij mi se mota po glavi – ništa od veze u Vinkovcima. Moram priznati da se moje iskustvo u ovom slučaju pokazalo točnim. Puno smo kasnili pa veza u Vinkovcima nije čekala. Mi u 20 h u Vinkovcima, a „Podravka“ za sat vremena u Osijeku. E džabe moje priče i uvjeravanja. Džabe i original „Nestle“-ov automat za kavu u vinkovačkom vestibilu gdje je najbolja kava iz automata. Kad smo morali čekati „šinobus“ iz županje za Osijek sat vremena. A o zadirkivanju preko mobitela od oporbene ekipe koja se ugodno istuširana već baškari u krevetu, a mi tabanamo na treći peron (naravno kišica je tu, ali prijeratna nadstrešnica nije). I još danas, čak par minuta prije 22 h, evo nas u Osijeku  - a krenuli u 15,20 iz Zagreba.

Tako da sam još uvijek ekipi predmet, znate već čega, ja i moja željeznica.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 14 za WEB.pdf)Na peronu br 14 za WEB.pdf[ ]4728 Kb
Ažurirano Subota, 09 Veljača 2013 07:00
 
Pokušajmo razumijeti jedni druge - Na peronu br. 13/2013. PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 10 Siječanj 2013 20:03

naslovnica 13 u 2013 webNajpoznatiji i sigurno najcitiraniji PR-ovac (stručnjak za odnose sa javnošću) u povijesti je izjavio: sto puta ponovljena laž postaje istina. Pogađate, riječ je o Hitlerovom šefu propagande J. Gebelsu, velikom manipulatoru masama.

Mi u SPVH-u ćemo ga parafrazirati: sto puta ponovljena istina pomaže ljudima da stvore mišljenje i sustav vrijednosti koji će nam pomoći da bolje živimo i da se bolje razumijemo. A kada se budemo bolje razumjeli moći ćemo zajedno i bolje raditi. I zato ponavljamo po sto i prvi put. Pokušajmo razumjeti jedni druge: prijatelj prijatelja, poslovni partner poslovnog partnera, kolegu iz drugog sindikata, članove uprave, one "na vlasti"... i sve one "druge".

Zašto je to tako važno? Zato jer je to prvi korak da počnemo zajedno raditi na problemima i da ih počnemo zajedno rješavati.

Zašto je to tako važno? Zato jer zajedno znamo više i možemo više.

Zašto je to tako važno? Zato jer se radi o problemima koje ne može nitko riješiti sam.

Zašto je to tako važno? Zato jer međusobne svađe, prepucavanja, podjele, fige u džepu i slično ne vode nikamo osim stvaranju novih problema

Zašto je to tako važno? Jer imamo dovoljno problema i nema potrebe da stvaramo nove.

Zašto je to tako važno? Zato jer... Interesi se često mogu ostvariti samo putem suradnje s drugim ljudima. (akademik E. Pusić, Nauka o upravi, str. 127)

Sjetimo se priče o jednom prutu koji je lako slomiti i o pruću u snopu koje nije moguće slomiti.

Pogledajmo oko sebe: stanje u željeznicama u RH - višak zaposlenih, privatizacija Carga, restrukturiranje, stanje mreže, voznog parka i opreme... pogledajmo i malo šire - rast nezaposlenosti, nesnalaženje Vlade, manjak u budžetu, pad BDP-a... problema ima više nego dovoljno.

I uz sve te probleme nema potrebe da smo problemi i mi sami i da jedni drugima podmećemo klipove. I radujemo se tuđoj nesreći. Neuspjeh Vlade je neuspjeh svih nas a podmetanje klipova kolegama u HŽ-u podmećemo klipove sami sebi i cijelom HŽ-u. Na svoju štetu.

Eto, to ponavljamo i to ćemo ponoviti još tisuću puta ako bude potrebno. Zajedno, možemo riješiti svaki problem.

Mi u SPVH -u smo zato da svi zajedno počnemo rješavati probleme, i ne samo riječima već i djelom. I mislimo da smo to u protekloj godini i više puta dokazali.

I zato je naša najveća želja u 2013. da svi zajedno, pojedinci, sindikati, uprave, ministarstvo, političari... prionemo rješavanju problema koji su zajednički i koje možemo samo zajedno riješiti. Bez nepotrebnih razmirica i sitnih interesa pojedinaca koji ugrožavaju cijeli HŽ.

Polovicom iduće godine pristupamo zajednici od nekoliko stotina milijuna ljudi koji pokušavaju naći zajedničke interese i načine suživota. I zajedno rješavati probleme temeljem međusobnog razumijevanja. Zašto? Kako bi živjeli bolje.

A nas par tisuća u željeznicama u RH kao da smo "rogovi u mreži", često ne samo da ne pokušavamo razumjeti "onog drugog" nego ga naprosto i ne slušamo. Jednostavno, nije nas briga što govori.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 13 u 2013.pdf)Na peronu br 13 u 2013.pdf[ ]4016 Kb
Ažurirano Četvrtak, 10 Siječanj 2013 20:13
 
Patka je patka i ništa drugo - NA PERONU BR. 12 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 13 Prosinac 2012 17:12

na peronu br 12 naslovnica webAko nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i glasa se kao patka onda možemo biti prilično sigurni da se radi o ........ patki. Ne o koki, pajceku, kravi, psu ili puri nego baš o ...patki. Mislite da vas zezamo? Ni najmanje. Riječ je o američkoj poslovici čija poanta se sastoji u tome da stvari moramo promatrati onakvima kakve jesu a ne kako bi mi željeli da jesu. Patka je naprosto patka. I ništa ni više ni manje. Obična patka.

Nažalost, u svakidašnjem životu često patke zamijenimo za guske, pure, ovce... a da toga nismo ni svjesni. I ustrajno tvrdimo i dokazujemo da to nije patka već ovca ili koza ili...

Kako nam to uspijeva? I zašto to radimo? Naprosto neke stvari sami sebi ne želimo priznati. Ne želimo sami priznati da je protivnik igrao bolje i zasluženo pobijedio nogometnu utakmicu, da je izvještaj Narodne banke Hrvatske o padu DBP-a točan, da izvještaji EU o nama baš i nisu najbolji ali su točni, da nas i IBRD (Svjetska banaka) često upozorava da radimo pogrešno i da je patka naprosto patka a ne kokoš kako mi tvrdimo. Ustrajno radimo poslovne izvještaje u kojima je patka sve drugo samo ne patka.

Ako nam patka nije patka, a kokoš nije kokoš onda smo u problemima i to velikim. Onda nismo svjesni stvarnosti koja nas okružuje a to znači da nismo svjesni ni problema koji nas pritišću i koje trebamo rješavati. Negiramo probleme, ne priznajemo ih - kako ćemo ih onda rješavati?

I zato sve počinje sa patkom. Patka je pataka, a problem je problem. Jesmo li u stanju jasno se suočiti sa okolinom, sa situacijama u kojima se nalazimo, suočiti se s problemima, ma koliko oni bili neugodni i govorili o nama samima. Kakvi smo i kako radimo. Patka je onaj problem, ona istina o nama samima koju često ne želimo ni čuti ni vidjeti.

Veritas amar est, istina je gorka ili u slobodnom prijevodu patka je patka.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 12 za web.pdf)Na peronu br 12 za web.pdf[ ]14607 Kb
 
Outsourcing ili „Vuk dlaku mijenja ali ćud nikada“ - Na peronu br. 11 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 08 Studeni 2012 20:00

naslovnica br 111/ Malo bi osnivali Holding HŽ-a, pa bi ga ukidali, onda bi odvajali poslove čišćenja, pa bi odvajali neke pogone... glavno da se nešto radi. Nije važno znamo li uopće što radimo. Glavno da se stiče dojam da se znalački upravlja sa Hrvatskim željeznicama. Mutatis mutandis - u slobodnom prijevodu, prihvatiti izmjene tek nakon što smo utvrdili što i kako treba nešto (zakon) mijenjati.

Hajde da objasnimo nestručnjacima i neupućenima o čemu se zapravo radi. Kakve su to promjene potrebne Hrvatskim željeznicama. I kuda će nas razna spajanja i odvajanja odvesti.

Da prvo raščistimo što je to holding. To je spajanje više trgovačkih društava pod "istu kapu" vlasničko - upravljačkih funkcija. Holding ima utjecaj na poslovanje svih društava koja su pravno samostalna ali ekonomski zavisna od holdinga. Kao glavni argument za spajanje društava u holding spominju se obično sinergijski učinci - učinci zajedništva, zajedničkog djelovanja (i naravno uštede na troškovima). Međutim, moramo biti svjesni da sinergije nisu uvijek od koristi i srastanje uz nedefinirane uloge kao i odnose među društvima mogu dovesti do upravo suprotnih učinaka.

A sada o outsourcingu. To je jedan od načina - tehnika odvajanja nekih poslova iz sustava trgovačkog društva. Definicija doslovno glasi... povjeravanje nekih poslova ili usluga vanjskim izvršiocima, za koje smo ustanovili da se u poslovnom sustavu ne obavljaju dovoljno djelotvorno, ili njihovo poslovanje nije nužno za obavljanje osnovne poslovne djelatnosti. Stručna literatura navodi mnogostruke prednosti outsourcinga, a najčešće su:

  • ušteda resursa
  • fokusiranje na razvoj vlastitog poslovanja
  • povećanje stepena znanja i vještina
  • povećanje kvalitete upravljanja
  • unapređenje kapaciteta za inovacije.

Sve to dobro i lijepo zvuči, no da li je to baš uvijek tako?

2/ Što nas zapravo zanima? Kada spajati, a kada odvajati i što spajati a što odvajati. Pokušat ću čitaocima koji nisu stručnjaci jednostavno objasniti suštinu problema.

Zamislimo restoran i kuhinju u restoranu u kojoj radi desetak kuhara koji baš i nisu vični kuhanju. Ili da budemo sasvim jasni ne znaju kuhati. Pritom svaki od njih samostalno - sam za sebe obavlja posao (kuha) ne obazirući se na druge. Što slijedi?

  1. Organiziramo ih u zajedničko djelovanje - holding. Hoće li kuhati bolje? Neće. Ne znaju kuhati i kuhati će na isti način bili oni u holdingu ili ne.
  1. Primijenimo outsourcing i poslove guljenja krumpira i pečenja palačinki izbacimo iz kuhinje i prepustimo drugima. Hoće li ostali kuhari kuhati bolje? Neće. Praktički se ništa nije promijenilo.

3/ Što se dogodilo ili bolje rečeno što se nije dogodilo a trebalo se dogoditi? I kod osnivanja holdinga i kod outsourcinga radi se o organizacionim promjenama - promjenama oblika poslovanja, presložili smo poslovne procese ili grupe poslovnih procesa pri čemu su uvjeti poslovanja ostali nepromijenjeni.

4/ Što je trebalo napraviti? Trebalo je jasno postaviti kriterije poslovanja u kuhinji. Kriterije koji bi nam automatski osigurali da u kuhinji rade kuhari koji znaju kuhati. Na taj način osigurali bi nov način poslovanja. Vrlo jednostavno. Želimo imati u kuhinji kuhare koji znaju kuhati.

Dobro obavljanje svakog poslovnog procesa ovisi o znanju i vještinama pojedinca koji ga treba obavljati. Tek kada smo to osigurali možemo krenuti u drugu fazu a koja se sastoji u slaganju i preslagivanju skupina poslovnih procesa, što inače zovemo organizacijama i organizacionim shemama.

5/ Ima još jedan "mali detalj" koji se zove uloga. Uloga nam kaže što i kako trebamo raditi. Nakon što smo definirali uloge, poslovni procesi (posloženi i organizirani) operativno provode zadane im uloge. Pritom posebno treba obratiti pažnju na tri osnovne uloge u prometnom sustavu: ulogu poslodavca, ulogu upravitelja mreže i uloge operatera na mreži. I da treba jasno definirati i odvojiti te tri uloge a posebno treba odvojiti poslovanje na tržištu od poslovanja za Državu i javni sektor. Moramo jasno znati za kojeg poslodavca radimo - za tržište ili za Državu (radi se o vrlo ozbiljnoj i složenoj tema ali nažalost nema dovoljno prostora da se elaborira u cijelosti).

6/ Ovo je tek mali osvrt na razne promjene organizacionih oblika koje mogu biti dobre ili ne. Prije nego što dođemo do nivoa promjena organizacionih oblika moramo jasno definirati slijedeće: prvo ulogu poslovnog subjekta - poslodavca za kojega radi /Državu ili tržište/ drugo potrebne poslovne procese i treće način poslovanja (norme).

O upravljačko - kontrolnim funkcijama, ekonomskim zakonima poslovanja, organizacionim oblicima... nekom drugom prilikom.

7/ Kada smo već kod outsourcinga iliti odvajanja potrebno je kao prvo u trgovačkom društvu jasno odvojiti rad od nerada, znanje od neznanja - odgovornost od neodgovornosti...

Ako se budemo bavili organizacionim promjenama a ostavili iste "kuhare" u kuhinji i dalje ćemo jesti loše obroke. I pokvariti želudac. Što prije to shvatili tim bolje za nas.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 11.pdf)Na peronu br 11.pdf[ ]3667 Kb
Ažurirano Četvrtak, 08 Studeni 2012 20:06
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 10 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!