Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Izdvojeno mišljenje - Na peronu br. 23 PDF Ispis E-mail
Petak, 15 Studeni 2013 06:50

naslovnica br 23I. HURS pozdravlja namjeru iskazanu kroz prijedlog odredbe članka 34. ZOMO po kojoj pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja. Međutim dio odredbe po kojoj se kao uvjet za navedenu starosnu mirovinu uz godine staža osiguranja uvodi i uvjet godina života (60 godina), za HURS nije prihvatljiv. Razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

- 30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

- Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 34 godine.

- Veći broj industrijskih radnika ima i više od 41 godinu staža (s beneficiranim stažem), ali životnu dob nižu i znatno nižu od 60 godina,

Stoga HURS ostaje kod prijedloga da članak 34. glasi.

“Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja.”

II. HURS se protivi povišenju dobne granice za ostavernje prava na starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, kao i za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine života. Najvažniji razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

- prosječan životni vijek u Hrvatskoj je niži od prosječnog životnog vijeka u državama koje su uvele ili namjeravaju uvesti dob od 67 godina kao uvjet za starosnu mirovinu, zbog čega je i kraće razdoblje korištenja mirovine,

- nezaposlenost u Hrvatskoj, posebno mladih, je tako velika da ne opravdava ostanak na tržištu rada kategorija stanovništva starijeg od 65 godina.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 23.pdf)NA PERONU 23.pdf[ ]5443 Kb
 
Sigurnost na našim prugama PDF Ispis E-mail
Petak, 18 Listopad 2013 17:43

na peronu br 22 naslovnicaMediji i željeznica različito vide

Na mreži pruga hrvatskih željeznica ukupno je raspoređeno 1514 željezničko cestovnih prijelaza. Prema zacementiranom stavu  stručnjaka ih željezničkog sustava svi su ti prelazi osigurani, samo je pitanje nivoa osiguranja. Na način da vozačima pružaju relativno male mogućnosti za „kreaciju“ osiguran je 551 putni prijelaz (izvor: Godišnje izvješće o sigurnosti u 2012.). Pri tome mislimo na željezničko cestovne prijelaze osigurane svjetlosno zvučnim signalima i polubranicima, mehaničkim branicima s ručnim postavljanjem i svjetlosno – zvučnim signalima.

Htjeli mi to ili ne priznati osiguranje prometnim znakovima i tzv trokutom preglednosti ipak nije dovoljna razina sigurnosti za ovo stoljeće, a tako je osigurano gotovo dvije trećine naših željezničko cestovnih prijelaza. To potvrđuje i podatak kako HŽ Infra u ovoj godini planira u rad pustiti 69 novih signalno-sigurnosnih uređaja, što je više nego u proteklih pet godina ukupno. Za narednih nekoliko godina planirano je puštanje u rad 100 uređaja godišnje. To s jedne strane potvrđuje namjeru uprave HŽ Infre da bitno poveća razinu sigurnosti prometa i s druge strane činjenicu kako postojeća razina osiguranja željezničko cestovnih prijelaza ne udovoljava potrebama današnjeg društva. Isto tako da željezničko cestovnom prijelazu u Poznanovcu je u rad pušten suvremeni uređaj zagrebačke tvrtke ALTPRO koji svojim rješenjima u  velikoj mjeri predstavlja inovativno rješenje, a uz to udovoljava najvišim europskim standardima sigurnosti SIL 4.

Kada se uspoređuje broj smrtno stradalih osoba na cestama i broj stradalih na željezničko cestovnim prijelazima dobiva se podatak kako je 98 posto ljudi stradalo na cestama. No, bez iznimke sve željezničke uprave iznimno su osjetljive na izvanredne događaje, a pogotovo one sa smrtnim posljedicama. Dovoljno se samo prisjetiti nesreće u Rudinama i toga koliko je vremena ona bila tema za naslovne strane novina.

Istovremeno, kod izvještavanja o nesrećama na željezničko cestovnim prijelazima mediji uglavnom govore kako su vlak ili lokomotiva naletjela na automobil, kamion, traktor, pješaka…

Privitak:
Download this file (NA PERONU 22 za web.pdf)NA PERONU 22 za web.pdf[ ]7179 Kb
Ažurirano Petak, 18 Listopad 2013 18:04
Više...
 
Crvena kapa, crven nos - NA PERONU br. 21 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 25 Rujan 2013 05:03

na peronu br 21 naslovnicaPrilikom posjete kolodvoru Vinkovci, na postavnici, gdje je proteklih dana bila nepodnošljiva vrućina zbog neispravnog klima uređaja, za pultom sa stotinama lampica, stajao je Mario Perković, prometnik vlakova.

Mario je prvo prometničko iskustvo stjecao kao pripravnik u kolodvoru Koška, u siječnju 1993. godine. Radio je u Čačincima i Đakovu, a od 1996. u kolodvoru Nova Kapela – Batrina, gdje putuje 16 godina iz, stotinjak kilometara udaljenih, rodnih Vinkovaca. U kolodvor Vinkovci prelazi početkom 2013. godine.

Ovo bi bila uobičajena priča jednog željezničara da Mario crvenu kapu, u svoje slobodno vrijeme, ne zamijeni crvenim nosom.

Član je hrvatske podružnice međunarodne volonterske udruge Klaunovi doktori, koja pruža psihosocijalnu pomoć djeci i odraslima koji su bolesni i pate. „Dijete u bolnici se nalazi u izuzetno teškom položaju zbog oboljenja i bolničkog okruženja, koje kod djeteta izaziva nemoć i strah. Kako je igra najbolji način komunikacije sa djetetom, crveni nosovi – klaunovi doktori svojim gegovima im pokušavaju otkloniti pažnju od bolesti i straha, donoseći im u tim teškim trenutcima svijet igre, smijeha i radosti. U Društvu naša djeca grada Vinkovaca, Mario je od 2000. godine. U sklopu akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ oslikavao je dječji odjel Opće bolnice, postao voditelj likovne igraonice, a od 2008. godine je predsjednik Društva naša djeca grada Vinkovaca. Za svoj predani rad je 2009. godine dobio državnu nagradu za volontiranje.

Privitak:
Download this file (na peronu BR 21 za web.pdf)na peronu BR 21 za web.pdf[ ]6928 Kb
Više...
 
Jesmo li spremni za promjene? - NA PERONU BR. 19/20 PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 14 Srpanj 2013 15:11

naslovnica na peronu br 19Prema Charlesu Darwinu u procesu evolucije ne opstaju ni najjači ni najpametniji, opstaju oni koji se mogu pravodobno prilagoditi nastalim promjenama.

Postoji nekoliko valjanih razloga zašto se Hrvatska treba i mora promijeniti.

Prvi i osnovni razlog je društveno - ekonomsko stanje u Hrvatskoj koje očito zahtijeva značajnije promjene u ekonomskoj a još više u društvenoj sferi života - prvenstveno u sustavu društvenih vrijednosti.

Drugi razlog je pristupanje Europskoj uniji što je samo po sebi jedan proces usvajanja promjena koji se odvija najvećim dijelom usvajanjem pravne stečevine EU.

I konačno, moramo znati da se razvoj svakog društva temelji na promjenama. Put do blagostanja, rasta i bogatstva čemu svako društvo teži uvjetovano je stalnim promjenama; kako tehnološkim tako i društvenim.

Različiti pravci i načini čovjekova djelovanja rezultirali su različitim promjenama i iznjedrili različite civilizacije.

Neke promjene su nam nametnute, nekih promjena u društvu nismo niti svjesni, a neke promjene odabiremo sami. Upravljajući promjenama upravljamo pravcima i načinima djelovanja - upravljamo vlastitim sudbinama.

I željeznički sustav kao i svi društveni sustavi doživljava promjene; veće ili manje, dobre ili loše - ovisi o posljedicama koje promjene djelovanja odražavaju kako na rad samog sustava tako i na cijelo društvo.

Cilj su nam promjene djelovanja koje kontroliramo i koje će sustav hrvatskih željeznica kao i cijeli prometni sustav odvesti u željenom pravcu.

Koje su to promjene i kako ih realizirati? Kako između mnoštva mogućih promjena izabrati one prave koje će nas voditi do željenog cilja? Odgovor na to pitanje mogu dati samo stručnjaci koji se bave funkcioniranjem sustava.

Privitak:
Download this file (na peronu BR 19 - 20 za WEB.pdf)NA PERONU BR. 19 - 20[ ]7771 Kb
Ažurirano Nedjelja, 14 Srpanj 2013 15:18
 
Na peronu br. 18 Sigurnost na radnom mjestu - tražimo PDF Ispis E-mail
Petak, 07 Lipanj 2013 08:55

na peronu br 18 naslovnica webHŽ INFRA

članovima uprave

Poštovani,

dana 18./19. svibnja 2013. godine prometnik vlakova u kolodvoru Turčin, Tomislav Golubić, odrađivao je prema rasporedu rada noćnu smjenu, kada su oko 01:30 sati, na vrata prometnog ureda došla dvojica nepoznatih mlađih osoba u alkoholiziranom stanju  želeći nasilno ući u prostoriju prometnog ureda. Napadači su, pokazujući agresivnost, počeli lupati po vratima želeći ući u prostoriju prometnog  ureda. Prometnik je zbog toga telefonom obavijestio Policijsku upravu Varaždin i zatražio njihovu pomoć, no napadači su u međuvremenu obili vrata, ušli u prostoriju prometnog ureda i brutalno prebili Tomislava nanijevši mu ozljede glave. Zbog zadobivenih ozljeda Tomislav je završio u bolnici, te je i danas na posebnoj njezi.

Napad na radnika  koji pošteno i odgovorno obavlja svoj posao i napadači u gluho doba noći – to nije usamljeni slučaj. Podsjećamo da je 22. svibnja 2005. u kolodvoru Garčin na jednako brutalan način pretučen kolega Branko Majić. Svjedočili smo sličnom nasilju i u kolodvoru Andrijevci, u kolodvoru Gračac (koji nikad nije prijavljen)…

Ovo se događa jer je sustav zaštite i odgovornosti zakazao. Kako već sutra ne bi pisali novi apel tražimo da žurno odgovorite na pitanja:

  1. Namjeravate li, kad  i kako zaštititi radnice i radnike u  onim kolodvorima koji su izvan naseljenih mjesta i gdje njihov vapaj za pomoći nitko ne može čuti i gdje se napad može dogoditi u bilo kojem dijelu dana?
  1. Namjeravate li, kad i kako osigurati protuprobojnu i protuprovalnu zaštitu svih službenih prostorija sukladno kategoriji probojnosti (stropova, zidova, prozora, vrata)?
  1. Nastavno, namjeravate li uspostaviti cjelokupni sustav sigurnosnih mehanizama i procedura koji bi jamčio radnicima odgovarajuću sigurnost u okviru Zakona o privatnoj zaštiti i pravilnicima donesenim na temelju ovog zakona kao i Kaznenom zakonu RH?
  1. Namjeravate li u dogovoru s MUP-om osigurati odgovarajući sustav obilazaka i intervencija u slučaju poziva kakav je uputio kolega Golubić?

Držimo da ovakvi slučajevi ukazuju da radnici Hrvatskih željeznica nemaju dostatne uvjete za rad, te ćemo, ukoliko se ovaj problem na odgovarajući način ne riješi, poduzeti sve raspoložive mjere i korake da zaštitimo njihova prava u skladu s važećim propisima.

Naše posljednje pitanje jest – ako mislite da je sustav sigurnosti preskup, koliku će cijenu HŽ Infrastruktura platiti zbog kršenja Zakona o radu i tužbi za naknadu štete kad se ovakvi slučajevi ponove?

Privitak:
Download this file (na peronu BR 18 za web.pdf)na peronu BR 18 za web.pdf[ ]6012 Kb
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 9 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!