Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Crvena kapa, crven nos - NA PERONU br. 21 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 25 Rujan 2013 05:03

na peronu br 21 naslovnicaPrilikom posjete kolodvoru Vinkovci, na postavnici, gdje je proteklih dana bila nepodnošljiva vrućina zbog neispravnog klima uređaja, za pultom sa stotinama lampica, stajao je Mario Perković, prometnik vlakova.

Mario je prvo prometničko iskustvo stjecao kao pripravnik u kolodvoru Koška, u siječnju 1993. godine. Radio je u Čačincima i Đakovu, a od 1996. u kolodvoru Nova Kapela – Batrina, gdje putuje 16 godina iz, stotinjak kilometara udaljenih, rodnih Vinkovaca. U kolodvor Vinkovci prelazi početkom 2013. godine.

Ovo bi bila uobičajena priča jednog željezničara da Mario crvenu kapu, u svoje slobodno vrijeme, ne zamijeni crvenim nosom.

Član je hrvatske podružnice međunarodne volonterske udruge Klaunovi doktori, koja pruža psihosocijalnu pomoć djeci i odraslima koji su bolesni i pate. „Dijete u bolnici se nalazi u izuzetno teškom položaju zbog oboljenja i bolničkog okruženja, koje kod djeteta izaziva nemoć i strah. Kako je igra najbolji način komunikacije sa djetetom, crveni nosovi – klaunovi doktori svojim gegovima im pokušavaju otkloniti pažnju od bolesti i straha, donoseći im u tim teškim trenutcima svijet igre, smijeha i radosti. U Društvu naša djeca grada Vinkovaca, Mario je od 2000. godine. U sklopu akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ oslikavao je dječji odjel Opće bolnice, postao voditelj likovne igraonice, a od 2008. godine je predsjednik Društva naša djeca grada Vinkovaca. Za svoj predani rad je 2009. godine dobio državnu nagradu za volontiranje.

Privitak:
Download this file (na peronu BR 21 za web.pdf)na peronu BR 21 za web.pdf[ ]6928 Kb
Više...
 
Jesmo li spremni za promjene? - NA PERONU BR. 19/20 PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 14 Srpanj 2013 15:11

naslovnica na peronu br 19Prema Charlesu Darwinu u procesu evolucije ne opstaju ni najjači ni najpametniji, opstaju oni koji se mogu pravodobno prilagoditi nastalim promjenama.

Postoji nekoliko valjanih razloga zašto se Hrvatska treba i mora promijeniti.

Prvi i osnovni razlog je društveno - ekonomsko stanje u Hrvatskoj koje očito zahtijeva značajnije promjene u ekonomskoj a još više u društvenoj sferi života - prvenstveno u sustavu društvenih vrijednosti.

Drugi razlog je pristupanje Europskoj uniji što je samo po sebi jedan proces usvajanja promjena koji se odvija najvećim dijelom usvajanjem pravne stečevine EU.

I konačno, moramo znati da se razvoj svakog društva temelji na promjenama. Put do blagostanja, rasta i bogatstva čemu svako društvo teži uvjetovano je stalnim promjenama; kako tehnološkim tako i društvenim.

Različiti pravci i načini čovjekova djelovanja rezultirali su različitim promjenama i iznjedrili različite civilizacije.

Neke promjene su nam nametnute, nekih promjena u društvu nismo niti svjesni, a neke promjene odabiremo sami. Upravljajući promjenama upravljamo pravcima i načinima djelovanja - upravljamo vlastitim sudbinama.

I željeznički sustav kao i svi društveni sustavi doživljava promjene; veće ili manje, dobre ili loše - ovisi o posljedicama koje promjene djelovanja odražavaju kako na rad samog sustava tako i na cijelo društvo.

Cilj su nam promjene djelovanja koje kontroliramo i koje će sustav hrvatskih željeznica kao i cijeli prometni sustav odvesti u željenom pravcu.

Koje su to promjene i kako ih realizirati? Kako između mnoštva mogućih promjena izabrati one prave koje će nas voditi do željenog cilja? Odgovor na to pitanje mogu dati samo stručnjaci koji se bave funkcioniranjem sustava.

Privitak:
Download this file (na peronu BR 19 - 20 za WEB.pdf)NA PERONU BR. 19 - 20[ ]7771 Kb
Ažurirano Nedjelja, 14 Srpanj 2013 15:18
 
Na peronu br. 18 Sigurnost na radnom mjestu - tražimo PDF Ispis E-mail
Petak, 07 Lipanj 2013 08:55

na peronu br 18 naslovnica webHŽ INFRA

članovima uprave

Poštovani,

dana 18./19. svibnja 2013. godine prometnik vlakova u kolodvoru Turčin, Tomislav Golubić, odrađivao je prema rasporedu rada noćnu smjenu, kada su oko 01:30 sati, na vrata prometnog ureda došla dvojica nepoznatih mlađih osoba u alkoholiziranom stanju  želeći nasilno ući u prostoriju prometnog ureda. Napadači su, pokazujući agresivnost, počeli lupati po vratima želeći ući u prostoriju prometnog  ureda. Prometnik je zbog toga telefonom obavijestio Policijsku upravu Varaždin i zatražio njihovu pomoć, no napadači su u međuvremenu obili vrata, ušli u prostoriju prometnog ureda i brutalno prebili Tomislava nanijevši mu ozljede glave. Zbog zadobivenih ozljeda Tomislav je završio u bolnici, te je i danas na posebnoj njezi.

Napad na radnika  koji pošteno i odgovorno obavlja svoj posao i napadači u gluho doba noći – to nije usamljeni slučaj. Podsjećamo da je 22. svibnja 2005. u kolodvoru Garčin na jednako brutalan način pretučen kolega Branko Majić. Svjedočili smo sličnom nasilju i u kolodvoru Andrijevci, u kolodvoru Gračac (koji nikad nije prijavljen)…

Ovo se događa jer je sustav zaštite i odgovornosti zakazao. Kako već sutra ne bi pisali novi apel tražimo da žurno odgovorite na pitanja:

  1. Namjeravate li, kad  i kako zaštititi radnice i radnike u  onim kolodvorima koji su izvan naseljenih mjesta i gdje njihov vapaj za pomoći nitko ne može čuti i gdje se napad može dogoditi u bilo kojem dijelu dana?
  1. Namjeravate li, kad i kako osigurati protuprobojnu i protuprovalnu zaštitu svih službenih prostorija sukladno kategoriji probojnosti (stropova, zidova, prozora, vrata)?
  1. Nastavno, namjeravate li uspostaviti cjelokupni sustav sigurnosnih mehanizama i procedura koji bi jamčio radnicima odgovarajuću sigurnost u okviru Zakona o privatnoj zaštiti i pravilnicima donesenim na temelju ovog zakona kao i Kaznenom zakonu RH?
  1. Namjeravate li u dogovoru s MUP-om osigurati odgovarajući sustav obilazaka i intervencija u slučaju poziva kakav je uputio kolega Golubić?

Držimo da ovakvi slučajevi ukazuju da radnici Hrvatskih željeznica nemaju dostatne uvjete za rad, te ćemo, ukoliko se ovaj problem na odgovarajući način ne riješi, poduzeti sve raspoložive mjere i korake da zaštitimo njihova prava u skladu s važećim propisima.

Naše posljednje pitanje jest – ako mislite da je sustav sigurnosti preskup, koliku će cijenu HŽ Infrastruktura platiti zbog kršenja Zakona o radu i tužbi za naknadu štete kad se ovakvi slučajevi ponove?

Privitak:
Download this file (na peronu BR 18 za web.pdf)na peronu BR 18 za web.pdf[ ]6012 Kb
 
Moguće strategije za održivost HŽ Carga – Na peronu br. 17 PDF Ispis E-mail
Subota, 27 Travanj 2013 10:23

na peronu br. 17 naslovnicaČinjenica da u Europi postoji 17 zemalja (neke su i u našoj regiji) koje nemaju izravan pristup moru (engl. Landlocked countries). Slijedom toga te zemlje imaju i veće troškove, te je u Alma Ati 2003., god. donesena Deklaracija UN-a da se tim zemljama pomogne u rješavanju ovih poteškoća, tako da im se omogući učinkovitiji  pristup moru. Poznato Hrvatska ima povoljan položaj u odnosu na postojeće prometne koridore, ima luke Rijeka i Ploče, što jamči da se ulaganjem u infrastrukturu i ukupni promet (željeznički, pomorski, multimodalni), suvremenim pristupom vođenju ovog projekta stvara značajna novostvorena vrijednost i realiziraju geoekonomski efekti.  Može se slobodno kazati da ovaj konkretan pristup ekonomske politike kao dio strategije izlaska iz krize, a uz značajno sudjelovanje zemalja iz regije (posebno SEE) pretpostavlja korištenje najpovoljnijih kohezijskih sredstava EU, te Svjetske banke.

Cijeli tekst je u ovom broju.

Privitak:
Download this file (Na peronu br 17 za web.pdf)Na peronu br 17 za web.pdf[ ]4603 Kb
 
U skretanje: Pravdanja - Na peronu br. 16 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 28 Ožujak 2013 20:24

naslovnica br. 16Pošto sam dobio prigovore da sam u svom uvrnutom pisanju zaboravio na ono što jesam, tj. na prometnike. Kao pišem o svemu osim o nama, prometnicima. Zluradi tvrde da je to zato što sam prošle godine dva puta zamjenjivao šefa. Moguće. Da znate kako je to lijepo biti na vlasti. „Najljepše je biti prometnik“ izjava je pisca Bogumila Hrabala. E, moj Bogumile, nije. Najljepše je biti na vlasti! Toga si svjestan tek kad siđeš s vlasti…

Kada sam završio tadašnji ŽOC (s odličnim!) krenuo sam na posao prometnika s puno elana i volje. Nisam kao glavni lik u knjizi gore citiranog pisca, prometnički pripravnik Miloš Hrma, rekao:„Cijelo mjesto će mi zavidjeti jer ću samo s loparićem šetati po peronu, a ostali će morati samo hrmbati, hrmbati i samo hrmbati…“

S neviđenom voljom krenuh u misiju da postanem najbolji prometnik. Moj ,sada rahmetli, mentor samo se zamišljeno smješkao i šutio. A sada shvaćam da nije bilo smisla da mi išta kaže, tu lekciju sam morao naučiti sam.

I nakon više od pola radnog vijeka teško mi to pada iako sam naučio nositi se s time. Iako se promijenila država, vlast i ne znam koliko reorganizacija na željeznici, crvenkapica, odnosno prometnik je uvijek za nešto kriv. Pa eto, kažu šefovi i šefići, prometnik je u centru svega pa mora biti i za nešto kriv. I opet po onoj narodnoj: Udri vola koji vuče. Što time htjedoh reći? Smeta mi percepcija da je jednak prag tolerancije greške za sve, bez obzira koliko radio. A o kriteriju kvalitete neću da se ponavljam.

Činjenica da čovjek nije uvijek, osim jednako raspoložen, niti jednako okretan, brz iako je uvijek radno učinkovit. Kakova je sad ovo filozofija? Riječ je da smo mi na željeznici uglavnom u poslu definirani vremenom, preciznije – protokom vremena. I to je sve obuhvaćeno voznim redom. Kao što znate, to nije samo vrijeme polaska iz kolodvora A i dolaska u kolodvor B već je kroz vremenski okvir definirana sva željeznička tehnologija.

Drugi važan čimbenik je grupni rad. Ako sam ja u jutro (ili navečer) došao na posao zdrav, veseo, opušten s motivom za rad, a moj kolega(ica)  u tehnološkom procesu je popio kavu da ga opusti jer mu je npr. dijete bolesno i ta kava mu je „probudila“ čir tj. bolove u želucu očito da nećemo moći jednako izvršavati radne zadatke iako smo po definiciji radno sposobni.

Zašto to pišem?

Privitak:
Download this file (Na peronu br 16 za WEB.pdf)Na peronu br 16 za WEB.pdf[ ]5958 Kb
Više...
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 9 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!