Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Željeznica kakvu želimo? - Na peronu br. 26 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 12 Veljača 2014 17:27

naslovnica br 26Iz razgovora s Marijanom Drempetićem, bivšim predsjednikom uprave jedinstvenih HŽ-Hrvatskih željeznica:

Čini nam se da su najveći problemi za HŽ CARGO nastupili u trenutku kad je resorni ministar osobno preuzeo provođenje restrukturiranja?

Mislim da nigdje na svijetu, a osobito ne na željeznici, trgovačka društva bez obzira kako željeznice bile organizirane  ne restrukturiraju ministri. Restrukturiraju to kompetentne Uprave. Zadaća vlasnika je da pronađe ljude koji to znaju učiniti, da im se daju određene ovlasti ali da se od njih zahtjeva određena odgovornost. U nekakvim zadanim okvirima provode nekakve procese koji se ne svode samo na smanjenje troška i broja zaposlenih. Restrukturiranja bez novaca nema. Novaca koji uključuje modernizaciju, koja pak uključuje podizanje konkurentnosti kroz ulaganje u onaj drugi dio željezničke priče a to je željeznička infrastruktura i njezina konkurentnost i njezina sposobnost. Samim promjenama Uprava i imperativima da se dovodi netko i nešto vezano za smanjenje toga tereta državi.

Ako sam dobro iščitao u tisku na svaki milijun prihoda stvori se još milijun kuna gubitka, što je strašno. Nažalost to vjerojatno motivira sve ljude koji su u poziciji da odlučuju o egzistencijama drugih, pri tom mislim prvenstveno na plaće i mirovine onih koji rade u državnom sektoru i onih koji su već odradili svoj nekakav radni vijek, da se tog troška riješe. Mislim da nije rješenje da se isključivo rješenja u restrukturiranju traže kroz smanjenje troška zaposlenih i kroz broj zaposlenih. Osobno nikad nisam mogao shvatiti da je važno koliko ima zaposlenih, važno je koliko oni koštaju. Pri tome mislim da uz jedno odgovarajuće partnerstvo, istinsko partnerstvo i vrlo otvorene razgovore moguće riješiti čitav niz pitanja. Bolje raditi za nekakvu plaću nego za nikakvu plaću. Bolje raditi nego ne raditi, bolje raditi kod domaćeg poslodavca nego kod poslodavca koji će sutra možda prestati s tom djelatnošću, jer više nije za njega dovoljna profitabilna i atraktivna i stvoriti čitav niz problema ne samo po zaposlenike nego i po djelatnosti u cjelini. Mislim da je to jedna nužnost dijaloga, jednog šireg dijaloga o perspektivi i budućnosti HŽ CARGA. To nije samo pitanje CARGA i posljedica koje proizlaze po ljude zaposlene u CARGU, po gospodarstvo koje će patiti zbog toga što nema svog nacionalnog prijevoznika. To je vrlo ozbiljno političko pitanje koje zahtjeva vrlo ozbiljne odgovore.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 26.pdf)NA PERONU 26.pdf[ ]7396 Kb
 
Starosna i prijevremena starosna - Na peronu br. 25 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 09 Siječanj 2014 18:15

naslovnica br 25Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora ispunjavati sljedeće uvjete:

  • uvjet starosti
  • uvjet staža

STAROSNA MIROVINA

  1. Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. godine ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
  1. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju (članak 27. stavak 8. ZOMO).

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA

  1. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (članak 34. ZOMO).
  1. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 60 godina života i  ako provede 35 godina u osiguranju (članak 27. stavak 8. ZOMO).
  1. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja (članak 35. ZOMO). U 41 godinu staža osiguranja uračunava se samo, tzv.“ radni staž“, ne i vrijeme na pr.  provedeno u  zatvoru kao bivši politički zatvorenik. Ova mirovina određuje se bez penalizacije.
  1. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja navedenih uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajanju najmanje2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje (članak 36. ZOMO). Ova mirovina određuje se bez penalizacije. Pravo na ovu mirovinu pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta ako se osiguranik s tim danom odjavi iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje.
Privitak:
Download this file (NA PERONU 25 za WEB.pdf)NA PERONU 25 za WEB.pdf[ ]5573 Kb
 
Na peronu br. 24 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 19 Prosinac 2013 19:47

naslovnica br 24Obilazeći kolodvore istarskog područja, uvjerili smo se kako se  početak modernizacije odmah osjeti preko leđa radnika. Dok se u nekoj od najnovijih sistematizacija pojavila zvjezdica  pored radnog mjesta čuvar ŽCP-a, sa obrazloženjem - smanjenje za X izvršitelja na r. m. čuvar ŽCP-a nakon osiguranja ŽCP-a automatskim uređajem, kao što se daje  raspis kada vlak prometuje prije vremena,  tako se brzojavkom br.546 F obavještavaju svi zainteresirani  da željezničko-cestovni prijelaz Salambati u km 93+745 na pruzi R101 DG - Buzet - Pula između kolodvora Kanfanar i Vodnjan, osiguran BR+ČV, više nije zaposjednut čuvarom ŽCP-a, i da strojovođa prije nailaska na navedeni ŽCP mora postupiti sukladno odredbama članka 165 Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa. I tako dok je uređaj za automatsko osiguranje ŽCP-a  još u postupku proizvodnje, vlakovi voze preko neosiguranog cestovnog prijelaza a radnici koji su radili na radnom mjestu čuvara ŽCP-a su poslani na godišnji odmor bez odgovora kamo će nakon godišnjeg odmora.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 24.pdf)NA PERONU 24.pdf[ ]5589 Kb
 
Izdvojeno mišljenje - Na peronu br. 23 PDF Ispis E-mail
Petak, 15 Studeni 2013 06:50

naslovnica br 23I. HURS pozdravlja namjeru iskazanu kroz prijedlog odredbe članka 34. ZOMO po kojoj pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja. Međutim dio odredbe po kojoj se kao uvjet za navedenu starosnu mirovinu uz godine staža osiguranja uvodi i uvjet godina života (60 godina), za HURS nije prihvatljiv. Razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

- 30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

- Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 34 godine.

- Veći broj industrijskih radnika ima i više od 41 godinu staža (s beneficiranim stažem), ali životnu dob nižu i znatno nižu od 60 godina,

Stoga HURS ostaje kod prijedloga da članak 34. glasi.

“Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja.”

II. HURS se protivi povišenju dobne granice za ostavernje prava na starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, kao i za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine života. Najvažniji razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

- prosječan životni vijek u Hrvatskoj je niži od prosječnog životnog vijeka u državama koje su uvele ili namjeravaju uvesti dob od 67 godina kao uvjet za starosnu mirovinu, zbog čega je i kraće razdoblje korištenja mirovine,

- nezaposlenost u Hrvatskoj, posebno mladih, je tako velika da ne opravdava ostanak na tržištu rada kategorija stanovništva starijeg od 65 godina.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 23.pdf)NA PERONU 23.pdf[ ]5443 Kb
 
Sigurnost na našim prugama PDF Ispis E-mail
Petak, 18 Listopad 2013 17:43

na peronu br 22 naslovnicaMediji i željeznica različito vide

Na mreži pruga hrvatskih željeznica ukupno je raspoređeno 1514 željezničko cestovnih prijelaza. Prema zacementiranom stavu  stručnjaka ih željezničkog sustava svi su ti prelazi osigurani, samo je pitanje nivoa osiguranja. Na način da vozačima pružaju relativno male mogućnosti za „kreaciju“ osiguran je 551 putni prijelaz (izvor: Godišnje izvješće o sigurnosti u 2012.). Pri tome mislimo na željezničko cestovne prijelaze osigurane svjetlosno zvučnim signalima i polubranicima, mehaničkim branicima s ručnim postavljanjem i svjetlosno – zvučnim signalima.

Htjeli mi to ili ne priznati osiguranje prometnim znakovima i tzv trokutom preglednosti ipak nije dovoljna razina sigurnosti za ovo stoljeće, a tako je osigurano gotovo dvije trećine naših željezničko cestovnih prijelaza. To potvrđuje i podatak kako HŽ Infra u ovoj godini planira u rad pustiti 69 novih signalno-sigurnosnih uređaja, što je više nego u proteklih pet godina ukupno. Za narednih nekoliko godina planirano je puštanje u rad 100 uređaja godišnje. To s jedne strane potvrđuje namjeru uprave HŽ Infre da bitno poveća razinu sigurnosti prometa i s druge strane činjenicu kako postojeća razina osiguranja željezničko cestovnih prijelaza ne udovoljava potrebama današnjeg društva. Isto tako da željezničko cestovnom prijelazu u Poznanovcu je u rad pušten suvremeni uređaj zagrebačke tvrtke ALTPRO koji svojim rješenjima u  velikoj mjeri predstavlja inovativno rješenje, a uz to udovoljava najvišim europskim standardima sigurnosti SIL 4.

Kada se uspoređuje broj smrtno stradalih osoba na cestama i broj stradalih na željezničko cestovnim prijelazima dobiva se podatak kako je 98 posto ljudi stradalo na cestama. No, bez iznimke sve željezničke uprave iznimno su osjetljive na izvanredne događaje, a pogotovo one sa smrtnim posljedicama. Dovoljno se samo prisjetiti nesreće u Rudinama i toga koliko je vremena ona bila tema za naslovne strane novina.

Istovremeno, kod izvještavanja o nesrećama na željezničko cestovnim prijelazima mediji uglavnom govore kako su vlak ili lokomotiva naletjela na automobil, kamion, traktor, pješaka…

Privitak:
Download this file (NA PERONU 22 za web.pdf)NA PERONU 22 za web.pdf[ ]7179 Kb
Ažurirano Petak, 18 Listopad 2013 18:04
Više...
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 8 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!