Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
„Malo sam maka“ – Na peronu br. 34 PDF Ispis E-mail
Subota, 11 Listopad 2014 14:38

na peronu br 34 naslovnica webPrije nekoliko dana bio sam na roditeljskom sastanku u srednjoj školi svoje kćeri koja je ove godine upisala prvi razred. Ono što je važno napomenuti za ovu pričicu  je da mi dijete putuje u školu na relaciji Križevci  - Koprivnica. Sigurno se pitate zašto bi to bilo tema za naše sindikalne novine? Na žalost evo razloga...

U razredu ima 28 učenika, od čega je samo njih 5 iz Koprivnice; svi ostali su putnici. Od 23 putnika samo dvoje ih putuje vlakom u školu. Prethodnih godina nastava je završavala u 19:30 sati, a autobusi su s autobusnog kolodvora (udaljenog 5 minuta hoda od škole, kao što je udaljen i željeznički) polazili u 19:40 sati. Ove godine, i to dan-dva prije početka školske godine, odlučeno je (razlozi nisu bitni za ovu priču) nastava završava u 19:40 sati. Dovoljan je bio jedan poziv ravnateljice škole upućen na autobusni kolodvor i prijevoznici su prilagodili vozni red novonastaloj situaciji tako da autobusi sada polaze u 19:50 sati. Zamislite, jedan telefonski poziv...

A kako je u našem HŽ PP-u? Pa tamo je lakše pomjeriti planine nego vozni red prilagoditi potrebama putnika. Tri dana nakon početka školske godine u HŽ PP-u nije se znalo hoće li biti P-7 karata, koliko će se plaćati, kako će se kupovati, ma ništa...

Nebulozne izjave prvog čovjeka HŽ PP-a o „krivoj naseljenosti hrvatskog naroda“ i o tome kako „naši ljudi baš ne vole putovati vlakom“ sada zvuče još gluplje. A putnika i vlakova je nažalost sve manje. Hoće li napokon shvatiti da je problem u njima, a ne u putnicima?

Privitak:
Download this file (NA PERONU 34.pdf)NA PERONU 34.pdf[ ]7468 Kb
Ažurirano Subota, 11 Listopad 2014 14:51
 
Razgovor sa željezničarima u Gunji - Na peronu br. 33 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 04 Rujan 2014 18:13

naslovnica br 33Kada se film malo vrati unatrag, stječe se dojam kako se o poplavi u Gunji jako puno izvještavalo. Odmah nakon tragičnih događaja slike su prikazivale ogromne razmjere katastrofe, uslijedili su izvještaju o prikupljanju pomoći, posjete političara i na kraju, kroz medije su počele dopirati informacije o tome kako pomoć dosta sporo dolazi do onih kojima je namijenjena. Istovrmeno na terenu, u razgovoru s ljudima može se čuti kako je više pravih reportaža, razgovora s ljudima, prikazala lokalna televizija Brčko nego sve neše televizijske stanice zajedno.

Većina mještana kuće će sami obnavljati. Ovisno o rangu oštećenja, odnosno visini vode koja je poplavila objekt, isplaćuje se od 40 000 do 70 000 kuna. No prvo se potpisuje ugovor, a nakon toga će uslijedit isplata. Procedura, odnosno poštivanje redoslijeda postupanja, je ono što frustrira ljude: Kada se voda povukla, ljudi su u svoje kuće dolazili u gumenim čizmama, a tamo su ih dočekali neizdrživ smrad i uginula stoka...  Srećom željeznica besplatno prevozi stanovnike poplavljenih područja tako da mogu doći svojim kućama i raditi. Dolaziti treba svakodnevno. S jedne strane, posla ima preko glave, a treba i dočekati vatrogasce, električare, sanitarnu službu i različite komisije. Treba biti strpljiv do granica boli. Ljudima se žuri i u općini dobivaju obećanja u stilu „bit će sutra“, a u stvarnosti „sanitarce“ treba čekati dva tjedna, električare još toliko pa još vatrogasce, a vrijeme teče...

U Gunji sam bio par dana uoči Velike Gospe. U te dane okupljaju se svi mještani, neovisno o tome gdje žive i rade. Uočljivi su brojni automobili njemačkim i austrijskim tablicama.Vrijeme provedeno kod kuće iskoristit će i da potpišu ugovore o obnovi obiteljskih kuća. Ni prije poplave, a pogotovo sada, ovdje nije bilo posla. Lutrija je ako rade dvije osobe u obitelji, s tim da je „minimalac“ najčešća plaća. I iz takve perspektive gledano, ono što je ljudima odmah nakon katastrofe, najviše trebalo bio je novac.

Privitak:
Download this file (NA PERONU br 33.pdf)NA PERONU br 33.pdf[ ]4793 Kb
Ažurirano Četvrtak, 04 Rujan 2014 18:29
Više...
 
Outsourcing na željezničarski način - Na peronu br. 31-32 PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 07 Srpanj 2014 13:26

naslovnica br 31 32Znate li što je zapravo outsourcing? Outsourcing je izdvajanje sporednih djelatnosti iz domena poslovanja poslovnog subjekta. Doslovce: povjeravanje poslova vanjskim izvršiteljima, proces ugovaranja poslovne funkcije nekom drugom.

Zašto to zapravo radimo? Cilj outsourcinga je fokusiranje poslovanja poslovnog subjekta na osnovne poslove u cilju efikasnijeg poslovanja. Ili još jednostavnije redefiniranje i sužavanje brojnih sporednih uloga poslovnog subjekta i fokusiranje na osnovne uloge. Ako poslovne procese doslovce „raspršimo“ i bavimo se svim i svačim ne možemo se efikasno fokusirati na glavni posao, na osnovnu ulogu koju moramo obavljati. I tako nastojimo ili pokušavamo sporedne poslove izdvojiti i predati ih na obavljanje vanjskim izvršiteljima.

Ponavljam, radi se o sporednim poslovima kojih se želimo riješiti.

No u Hrvatskim željeznicama su se dosjetili mnogo boljeg rješavanja sporednih poslova. Sporednim poslovima proglasili su brojne željezničke pruge i naravno željezničke linije a i samo tržište i aktivnosti na tržištu promatraju kao sporednu djelatnost. I sami putnici su zapravo sporedni kao i prijevoz tereta.

I tako ćemo u outsourcing pokušati uvaliti drugome naše pruge, linije, putnike pa i cijelo tržište. Ili što je još jednostavnije jednostavno ćemo te sporedne poslove prestati obavljati. To je još jeftinije i nemamo nikakve gnjavaže s tim sporednim poslovima.

I kada se konačno riješimo svih tih sporednih poslova koji nas gnjave i stvaraju nepotrebne probleme kao što je na primjer prijevoz putnika ili tereta moći ćemo poslovati pozitivno. A što ćemo zapravo raditi? Već će uprave i ministarstvo dati odgovore.

Prvo da se riješimo svih sporednih poslova: čistačica, putnika, tona roba, čuvara… uprava... (pardon nisam siguran za ovo posljednje).

Privitak:
Download this file (NA PERONU 31 32.pdf)NA PERONU 31 32.pdf[ ]6186 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 07 Srpanj 2014 13:38
 
Ne priznajem sud svoje partije - Na peronu br. 30 PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 08 Lipanj 2014 05:34

naslovnica br 30Izvanredni događaji i nezgode te nesreće su sastavni dio našega posla i mislim da rijetko od nas da se nažalost nije sa njima izravno morao suočiti da li kao ishodište ili kao suučesnik. Tko radi taj i griješi onaj koji je na birou za zapošljavanje  niti ne može pogriješiti.  Naša formalna edukacija nas uglavnom priprema na redovit način odvijanja prometa ali nemamo kvalitetnu edukaciju za reagiranje u kriznim situacijama tj. kada bolje razmislim nemamo nikakvu jer poslodavac smatra da pod naletom adrenalina  donosimo svi razumne odluke, da li je to u praksi baš tako? Tko je radio na dan nesreće u Rudinama sigurno do kraja smjene nije imao istu dozu hladnokrvnosti ko na početku smjene. Sva nam srodna zanimanja vatrogasci, policija, zračni prijevoznici, hitna pomoć, itd. svi oni imaju edukaciju i simulaciju za krizne situacije, a kod nas poslodavac niti ne pomišlja da nešto učini na tome polju. U slučaju pregaženja od nas se očekuje da izvidimo da li je glava ili ruka poginulog u kolosijeku ili livadi da bi promet čim prije krenuo. Lako je prometnim instruktorima i kontrolorima u hladovini svojih ureda tumačiti svaki pojedini članak našeg pravilnika bez dotoka adrenalina u krvotok i zamišljati sebe kako bi to oni uspješno razriješili.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 30.pdf)NA PERONU 30.pdf[ ]5480 Kb
Ažurirano Nedjelja, 08 Lipanj 2014 05:44
Više...
 
Čestitamo 1. svibnja Međunarodni praznik rada PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 01 Svibanj 2014 06:44

naslovnica br 29Sve češće se u društvu govori o važnosti građanskog odgoja kao glavnog sredstva promicanja aktivnog građanstva. Građanski odgoj i obrazovanje se odnosi na one aspekte obrazovanja na školskoj razini koji učenike pripremaju da postanu aktivni građani tako što se osigurava da steknu potrebna znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Definicija ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u učionici već i praktična iskustva koja se stječu kroz školski život i aktivnosti u zajednici. Njime se potiče građane, naročito mlade ljude, da se aktivno uključe u društveni i politički život. Prateći natpise zadnjih tjedana koji se odnose na željeznički sektor molo bi se reći kako bi građanski odgoj i obrazovanje prvo trebalo testirati i primijeniti na željezničkom menadžmentu i političkoj eliti. Više je nego očit njihov nedostatak znanja, vještina i stavova za razvoj i dobrobit društva. Čak bi se moglo reći, oni koji ga najglasnije promoviraju su i najslabiji u provedbi. Ne samo da je potrebno znanje već je potrebna i primjena tog znanja.

U svojoj Uskršnjoj čestitci, kardinal Bozanić je između ostaloga rekao: „Što o sutrašnjici mogu reći nezaposleni, ljudi na rubu siromaštva, preopterećeni na poslu, poljoprivrednici, roditelji? Umjesto da se raduju budućnosti, mnogi sa zebnjom pitaju: Što će biti sutra?“. Bilo je i vrijeme da netko na glas kaže kako danas kod hrvatskih građana prevladava strah za to što će biti sutra. Više je nego očito da željeznički menadžment i politička elita svojim odlukama svjesno i sustavno sije strah među željezničarima. Uz društvo znanja danas nam je više nego ikad prije potrebno graditi društvo vjere.

Mogu li željezničari ruku pod ruku sa znanjem i vjerom dočekati i ovogodišnji 1. svibnja - Međunarodni praznik rada. I na taj način vidjeti svjetlost pored mraka koje su napravili ministra prometa i željeznički menadžment.

Sretan praznik rada!!!

Privitak:
Download this file (NA PERONU 29.pdf)NA PERONU 29.pdf[ ]5821 Kb
Ažurirano Četvrtak, 01 Svibanj 2014 06:57
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 7 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!