Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Kako je Torcida dala jaku podršku Sindikatu prometnika – Na peronu br. 36 PDF Ispis E-mail
Subota, 20 Prosinac 2014 06:04

naslovnica br 36

Od kako je na vlast došla socijaldemokratka struja jedan od osnovnih načina demokratskog izražavanja, a to su socijalno partnerstvo i socijalni prosvjedi postali su nešto najružnije što se događa u Hrvatskoj. To su pokazali mnogi bezuspješni prosvjedi raznih sindikalnih organizacija u Hrvatskoj, bili su to i radnici zdravstva, obrazovanja pa i željeznica. Jedan takav nedavno je bio u Splitu gdje su članovi SPVH prosvjedovali protiv ukidanja vlakova na relaciji Zagre - Split - Zagreb. Iz HŽ Putničkog prijevoza su izražavali negodovanje jer se u tom poduzeću SPVH-a ne nalazi kao brojčano značajan sindikat. U HŽ Infrastrukturi su prosvjedovali radi službenih crvenih kapa koje su radnici nosili na prosvjedu. Niti u jednom poduzeću Uprave nisu pomislile poslušati poruku koju šalju prosvjednici. Ostali su ustrajani u svojem uništavanju željeznice.

Kad gledamo bezuspješan (zasad!) prosvjed branitelja u Savskoj mislimo u sebi: možete vi prosvjedovati koliko želite, ovoj Vlasti to ništa ne znači. Odmah su izašli u javnost kako Šuker dogovara važne poslove u Aziji. Nemaju oni u sebi niti socijalnu niti demokartsku dimenziju. I onda  se dogodi nešto iznenađujuće. Torcida i njihov prosvjed. Grupa ljudi od koje bi se očekivalo da nikoga neće previše zanimati. Ali u pitanju je nogomet. Ono što nas zanima. I oni naprave prosjed koji postaje top tema u svim medijima i uspije podijeliti i političare i kvazi poduzetnike i uljuljani ostatak srednjeg sloja pa u konačnici i sve one koje nogomet ne zanima. Na sve to poznati socilog Dražen Lalić izjavi:

"To je sukob dvaju poimanja nogometa: jedno je nogomet koji uključuje publiku i koji postoji ponajprije zbog publike, taj nogomet je naš nacionalni ponos. Drugo je jedno cinično gledanje nogometa kao  obične dobiti. Mislim da se protesti šire i na druge gradove, ovo u Splitu je tek uvertira."

Kao što vrijedi za nogomet vrijedi za željeznicu. Postoje dvije koncepcije željeznice. Ona željeznica koja uključuje sve strane: korisnike, društevnu zajednicu pa i radnike i ona željeznica u kojoj se gleda samo dobit politički instalirane podobne manjine. Oni govore o prihodima i troškovima, a iz željeznice izvlače nacionalnogo bogatstvo i rasprodaju nacionale dragulje. Isto tako Lalić kaže da je aktualni sustav maligan i politički oktroiran: Ali, nije samo HDZ za to kriv, nego i SDP. Tri godine nije ništa učinio, a hitno treba promijeniti Zakon o sportu i Zakon o suzbijanju nereda na tribinama, a to je prije svega stvar premijera i ove Vlade."

Željeznici su potrebni također bolji Zakoni i laž je da su ovi usklađeni sa EU direktivama. To je samo izgovor. Potrebna nam je i razvojna Stratgeija prometnog sustava Republike Hrvatske, a ne muljaža koju nudi ministar prometa. Potreban nam je i Nacionalni program željezničke infrastrukture. A to je također prije svega stvar premijera i ove Vlade.

Iako toga nisu svjesni pripadnici i simpatizeri Torcide su svojim prosvjedom na rivi dali punu podršku i sindikalnom prosvjedu koji je organizirao SPVH.

Privitak:
Download this file (NA PERONU 36.pdf)NA PERONU 36.pdf[ ]8035 Kb
Ažurirano Subota, 20 Prosinac 2014 15:46
 
Osvrt na uručivanja „Pismenog naloga“ - Na peronu br. 35 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 13 Studeni 2014 16:42

naslovnica br 35Prema članku 81. stavku 5. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („NN“, br. 82/13.) nedvojbeno je da se strojovođa vlaka o svim iznimnim prilikama i postupcima (smanjivanje brzine, neispravnost signalizacije, neispravnost uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza, ulazak na zauzeti kolosijek i slično) mora pouzdano i pravovremeno obavijestiti signalnim znacima ili na drugi propisani način.

Jedan od propisanih načina obavještavanja je i obavještavanje putem „Pismenog naloga“(EPS-5).

Detaljnije odredbe o „Pismenom nalogu“ propisane su odredbama članka 214. i 221. Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa („NN“, br. 133/09.,14/10., 56/12.) – u daljnjem tekstu „Pravilnik“.

„Pismeni nalog“ ubraja se u tzv. ručne evidencije, što znači da se isti popunjava, odnosno ispisuje rukom. Dopušteno je da se tekst zapovijedi može unaprijed otipkati i nalijepiti na oba primjerka pismenog naloga i istu na propisani način ovjeriti.

Na „Pismenom nalogu“ predviđena su mjesta za potpis radnika (prometnik vlakova i strojovođa). Prema Pravilniku, na tim mjestima dotični radnici moraju čitljivo napisati svoje ime i prezime te se potpisati.

Kako navedenu odredbu primijeniti u praksi?

Ukoliko, prilikom uručivanja, u „Pismenom nalogu“ na mjestu predviđenom za potpis prometnika vlakova nema čitljivo napisanog imena i prezimena prometnika vlakova i njegova potpisa, strojovođa bi trebao odbiti prijam takvog naloga.

Ukoliko, prilikom uručivanja, u „Pismenom nalogu“ na mjestu predviđenom za potpis strojovođe nema čitljivo napisanog imena i prezimena strojovođe i njegova potpisa, prometnik vlakova bi trebao odbiti davanje zapovijedi za polazak vlaka.

Osobno vjerujem da su prometnici vlakova i strojovođe, glede uručivanja „Pismenog naloga“, na takvoj razini profesionalnosti da ne bi trebalo očekivati postupanje koje nije u skladu s propisima.

Damir Štefinec

Privitak:
Download this file (NA PERONU 35.pdf)NA PERONU 35.pdf[ ]7622 Kb
 
„Malo sam maka“ – Na peronu br. 34 PDF Ispis E-mail
Subota, 11 Listopad 2014 14:38

na peronu br 34 naslovnica webPrije nekoliko dana bio sam na roditeljskom sastanku u srednjoj školi svoje kćeri koja je ove godine upisala prvi razred. Ono što je važno napomenuti za ovu pričicu  je da mi dijete putuje u školu na relaciji Križevci  - Koprivnica. Sigurno se pitate zašto bi to bilo tema za naše sindikalne novine? Na žalost evo razloga...

U razredu ima 28 učenika, od čega je samo njih 5 iz Koprivnice; svi ostali su putnici. Od 23 putnika samo dvoje ih putuje vlakom u školu. Prethodnih godina nastava je završavala u 19:30 sati, a autobusi su s autobusnog kolodvora (udaljenog 5 minuta hoda od škole, kao što je udaljen i željeznički) polazili u 19:40 sati. Ove godine, i to dan-dva prije početka školske godine, odlučeno je (razlozi nisu bitni za ovu priču) nastava završava u 19:40 sati. Dovoljan je bio jedan poziv ravnateljice škole upućen na autobusni kolodvor i prijevoznici su prilagodili vozni red novonastaloj situaciji tako da autobusi sada polaze u 19:50 sati. Zamislite, jedan telefonski poziv...

A kako je u našem HŽ PP-u? Pa tamo je lakše pomjeriti planine nego vozni red prilagoditi potrebama putnika. Tri dana nakon početka školske godine u HŽ PP-u nije se znalo hoće li biti P-7 karata, koliko će se plaćati, kako će se kupovati, ma ništa...

Nebulozne izjave prvog čovjeka HŽ PP-a o „krivoj naseljenosti hrvatskog naroda“ i o tome kako „naši ljudi baš ne vole putovati vlakom“ sada zvuče još gluplje. A putnika i vlakova je nažalost sve manje. Hoće li napokon shvatiti da je problem u njima, a ne u putnicima?

Privitak:
Download this file (NA PERONU 34.pdf)NA PERONU 34.pdf[ ]7468 Kb
Ažurirano Subota, 11 Listopad 2014 14:51
 
Razgovor sa željezničarima u Gunji - Na peronu br. 33 PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 04 Rujan 2014 18:13

naslovnica br 33Kada se film malo vrati unatrag, stječe se dojam kako se o poplavi u Gunji jako puno izvještavalo. Odmah nakon tragičnih događaja slike su prikazivale ogromne razmjere katastrofe, uslijedili su izvještaju o prikupljanju pomoći, posjete političara i na kraju, kroz medije su počele dopirati informacije o tome kako pomoć dosta sporo dolazi do onih kojima je namijenjena. Istovrmeno na terenu, u razgovoru s ljudima može se čuti kako je više pravih reportaža, razgovora s ljudima, prikazala lokalna televizija Brčko nego sve neše televizijske stanice zajedno.

Većina mještana kuće će sami obnavljati. Ovisno o rangu oštećenja, odnosno visini vode koja je poplavila objekt, isplaćuje se od 40 000 do 70 000 kuna. No prvo se potpisuje ugovor, a nakon toga će uslijedit isplata. Procedura, odnosno poštivanje redoslijeda postupanja, je ono što frustrira ljude: Kada se voda povukla, ljudi su u svoje kuće dolazili u gumenim čizmama, a tamo su ih dočekali neizdrživ smrad i uginula stoka...  Srećom željeznica besplatno prevozi stanovnike poplavljenih područja tako da mogu doći svojim kućama i raditi. Dolaziti treba svakodnevno. S jedne strane, posla ima preko glave, a treba i dočekati vatrogasce, električare, sanitarnu službu i različite komisije. Treba biti strpljiv do granica boli. Ljudima se žuri i u općini dobivaju obećanja u stilu „bit će sutra“, a u stvarnosti „sanitarce“ treba čekati dva tjedna, električare još toliko pa još vatrogasce, a vrijeme teče...

U Gunji sam bio par dana uoči Velike Gospe. U te dane okupljaju se svi mještani, neovisno o tome gdje žive i rade. Uočljivi su brojni automobili njemačkim i austrijskim tablicama.Vrijeme provedeno kod kuće iskoristit će i da potpišu ugovore o obnovi obiteljskih kuća. Ni prije poplave, a pogotovo sada, ovdje nije bilo posla. Lutrija je ako rade dvije osobe u obitelji, s tim da je „minimalac“ najčešća plaća. I iz takve perspektive gledano, ono što je ljudima odmah nakon katastrofe, najviše trebalo bio je novac.

Privitak:
Download this file (NA PERONU br 33.pdf)NA PERONU br 33.pdf[ ]4793 Kb
Ažurirano Četvrtak, 04 Rujan 2014 18:29
Više...
 
Outsourcing na željezničarski način - Na peronu br. 31-32 PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 07 Srpanj 2014 13:26

naslovnica br 31 32Znate li što je zapravo outsourcing? Outsourcing je izdvajanje sporednih djelatnosti iz domena poslovanja poslovnog subjekta. Doslovce: povjeravanje poslova vanjskim izvršiteljima, proces ugovaranja poslovne funkcije nekom drugom.

Zašto to zapravo radimo? Cilj outsourcinga je fokusiranje poslovanja poslovnog subjekta na osnovne poslove u cilju efikasnijeg poslovanja. Ili još jednostavnije redefiniranje i sužavanje brojnih sporednih uloga poslovnog subjekta i fokusiranje na osnovne uloge. Ako poslovne procese doslovce „raspršimo“ i bavimo se svim i svačim ne možemo se efikasno fokusirati na glavni posao, na osnovnu ulogu koju moramo obavljati. I tako nastojimo ili pokušavamo sporedne poslove izdvojiti i predati ih na obavljanje vanjskim izvršiteljima.

Ponavljam, radi se o sporednim poslovima kojih se želimo riješiti.

No u Hrvatskim željeznicama su se dosjetili mnogo boljeg rješavanja sporednih poslova. Sporednim poslovima proglasili su brojne željezničke pruge i naravno željezničke linije a i samo tržište i aktivnosti na tržištu promatraju kao sporednu djelatnost. I sami putnici su zapravo sporedni kao i prijevoz tereta.

I tako ćemo u outsourcing pokušati uvaliti drugome naše pruge, linije, putnike pa i cijelo tržište. Ili što je još jednostavnije jednostavno ćemo te sporedne poslove prestati obavljati. To je još jeftinije i nemamo nikakve gnjavaže s tim sporednim poslovima.

I kada se konačno riješimo svih tih sporednih poslova koji nas gnjave i stvaraju nepotrebne probleme kao što je na primjer prijevoz putnika ili tereta moći ćemo poslovati pozitivno. A što ćemo zapravo raditi? Već će uprave i ministarstvo dati odgovore.

Prvo da se riješimo svih sporednih poslova: čistačica, putnika, tona roba, čuvara… uprava... (pardon nisam siguran za ovo posljednje).

Privitak:
Download this file (NA PERONU 31 32.pdf)NA PERONU 31 32.pdf[ ]6186 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 07 Srpanj 2014 13:38
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 6 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!