Home Na peronu


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


Na peronu
Kako nas drugi vide - Na peronu br. 69 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 11 Listopad 2017 15:36

na peronu br 69Planom restrukturiranja Infrastrukture utvrđen je strateški cilj modernizacije željezničke infrastrukture od 2012. do 2017. vrijedan 25,5 mlrd. kuna koji nije ostvaren (ostvareno svega 3,5 milijardi kuna). Ukupna vrijednost investicija potrebna za dostizanje kvalitete infrastrukture EU-a procijenjena je na 46 mlrd. kuna. Premda Infrastruktura (za razliku od drugih poduzeća) može povlačiti EU sredstva, ta se mogućnost slabo koristila. U istom je razdoblju ostvaren cilj smanjenja broja zaposlenih i troškova rada. Problem je što financijska produktivnost poduzeća nije rasla predviđenom dinamikom i niža je od postavljenog cilja za 2016. Niža financijska produktivnost rezultat je slabijeg rasta prihoda od očekivanog, zbog čega su umanjeni pozitivni učinci smanjenja broja zaposlenih.

Grupa HŽ Infrastruktura bilježi smanjenje prihoda do 2014. zbog smanjenja prihoda proračuna za održavanje željezničke infrastrukture, koji inače čini 50-60% prihoda. Značajan rast ukupnih rashoda poslovanja rezultat je povećanih materijalnih troškova i vrijednosnog usklađivanja potraživanja od 332 mil. kuna zbog oprosta duga društvima Putnički prijevoz i Cargo iz 2012. te značajnog iznosa rezerviranja (od čega se 68% odnosilo na otpremnine). U 2015. je na razini grupe ostvaren gubitak od 23 mil. kuna.

Infrastruktura i Croatia Express ostvaruju pozitivne financijske rezultate, dok su Pružne građevine slijedom programa restrukturiranja smanjile broj zaposlenika (za 933) uz korištenje poticajnih otpremnina te iskazale negativan rezultat na kraju godine. Potpisani su ugovori za izgradnju i rekonstrukciju dvaju projekata koji se financiraju iz EU-a, u ukupnom iznosu od 1,7 mlrd. kuna (HŽ Infrastruktura, 2015.).

Željeznička poduzeća u vlasništvu države nalaze se u složenoj financijskoj situaciji. Posljednjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, ponekad i većim od milijarde kuna. Posljedica je to svjetske financijske krize, ali i neuspješnog restrukturiranja.

Proces restrukturiranja trebao se temeljiti na realnom planu s konkretnim i ostvarivim ciljevima utemeljenim na boljem predviđanju nadolazećih promjena. Umjesto toga, stječe se dojam da je od 2006. veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om nego na stvarnoj provedbi restrukturiranja. Ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. nisu ostvareni, a likvidnost je danas lošija nego prije početka restrukturiranja.

izvor: Institut za javne financije, Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, 4. rujna 2017.

Privitak:
Download this file (Na peronu  69 ZA WEB.pdf)Na peronu 69 ZA WEB.pdf[ ]7011 Kb
 
Nova uprava - Na peronu br. 68 PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 25 Rujan 2017 13:00

naslovnica br 68Obično se važne stvari događaju tokom ljetnih mjeseci. Nakon silnih četvrtaka i sjednica Vlade RH na kojima su trebale biti imenovana nove uprave željezničkih poduzeća. Dugo vremena ništa se nije događalo, doduše povremeno bi se spominjala imena onih koji „sigurno“ dolaze, da bi na kraju za sada privremene uprave dobili HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. HŽ Infrastruktura je dobila člana Uprave i na tome je stalo do trenutka dok nisu raspisani izbori za nove članove uprava željezničkih poduzeća. I svi su nekako očekivali kako će krajem kolovoza sve biti gotovo. No ništa od toga.

Kako u „Nacionalu“ obično piše „iz izvora bliskih Upravi“ doznali smo da se za peteročlanu Upravu HŽ Infrastrukture prijavilo tridesetak kandidata. Spominju se tu i zanimljivi kandidati koji su sučeljeni stajali sve ove godine, dvoje kandidata koji su izgubili sudske sporove protiv zaposlenika, ima tu i „vječitih“ kandidata za sve funkcije, ali sve u svemu prema poštenim kriterijima biranja na listi se bez problema može izabrati pet kvalitetnih direktora. No još uvijek nisu započeli razgovori s kandidatima. Pet godina radnog staža na rukovodećim pozicijama jedan je od uvjeta natječaja, a zanimljivo je kako još uvijek vladajući kadrovi tek sada imaju koju godinu više staža uopće. No dobro, što je bilo bilo je.

Nama koji sve promatramo sa strane nije jasno tko bira članove Uprave, da li je to moj prezimenjak ili je to ministar Marić ili možda moj imenjak kako se to na željeznici po hodnicima govori – bivši direktor HŽ Infrastrukture, a danas savjetnik-volonter Ministra Butkovića. Ili će kandidate ispitivati nekakvo kolegijalno tijelo?

Da li slučajno ili ne, ali u novom broju časopisa „7 Dnevno“ spominje se kako su bivši članovi Uprave HEP-a, Tomislav Šerić i svima dobro znani Ivan Matasić, bivši član Uprave HŽ Infrastrukture, sklopili važan poslovni ugovor s vanjskim suradnikom volonterom i dalje se na dvije strane navode sve implikacije takvog izbora.

Što to znači volonter?

U općim rječnicima i rječnicima stranih riječi volonter se definira „kao "onaj koji besplatno obavlja neku službu zbog entuzijazma, svoga stručnog usavršavanja ili stjecanja radnog staža.“

Ok, ako imate trideset kandidata nije mi baš jasno tko bi s trideset ljudi, a da nije profesionalac ili honoriran, radio silne intervjue i na kraju donosio tako važnu poslovnu odluku za poduzeća s 5000 zaposlenih.

No bilo kako bilo, ma tko god odlučivao nadamo se da će se nakon dvije i pol godine vladavine HDZ-a konačno izabrati uprave željezničkih poduzeća i da će se za razliku od 2016. godine napraviti više od 16 kilometara remonta pruge. SDP nije imao takvih problema, u roku odmah pomeo je „suparničke“ kadrove i postavio svoje.

Privitak:
Download this file (Na peronu  68.pdf)Na peronu 68.pdf[ ]6600 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 25 Rujan 2017 13:04
 
Na peronu br. 66 - 67 PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 17 Srpanj 2017 20:12

naslovnica br 66 67JAVNO SAVJETOVANJE

O PRAVILNIKU O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU IZVRŠNIH RADNIKA ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Nedavno je na javno savjetovanje dostavljen prijedlog Pravilnika o stručnom osposobljavanju izvršnih radnika željezničkog sustava. Spomenuti Pravilnik će zamijeniti dosadašnji Pravilnik 644 po kojem je većina nas polagala stručne ispite. Poznato je da željeznički sustav ne trpi improvizaciju ili kako je običaj reći - na željeznici  sve mora biti propisano.  Izmjene propisa kojima smo svjedočili zadnjih godina, a koje nisu donijele više reda u sustav (naprotiv donijele su više nereda) govore da se propisi ne mijenjaju zbog kvalitetnijeg funcioniranja sustava, nego je u pravilu osnovna misao vodilja  - smanjenje troškova. To gotovo uvijek ide na uštrb sigurnosti željezničkog prometa.

Na žalost, kao i sve novosti u željezničkom sustavu tako je i ovaj Pravilnik prepun manjkavosti. Ovakav Pravilnik bi ostavljao mogućnost svakom sudioniku željezničko prometa da sam određuje kriterije i pravila za stručno osposobljavanje svojih izvršnih radnika što je jednostavno nedopustivo.

Kroz primjedbe koje smo ugradili u Pravilnik na portalu e-Savjetovanja pokušali smo ukazati resornom ministarstvu na manjkavosti ovakvog prijedloga Pravilnika, kao i na činjenicu da pravila u željezničkom sustavu moraju biti jasna i jednaka za sve sudionike željezničkog prometa – kako za upravitelja infrastrukture, tako i za sve prijevoznike koji voze po našim prugama. Samo u tom slučaju možemo očekivati da sustav funkcionira onako kako to svi od njega očekujemo. Sigurnost bi trebala biti na prvom mjestu.

Neke od naših primjedbi su:

  • Ostavljanje mogućnosti da svaka pravna osoba može samostalno svojim aktom  propisivati uvjete i način provedbe stručnog osposobljavanja kao i stručnog poučavanja donosi još veću zbrku u željezničkom sektoru. Da je zakonodavac imao namjeru pravnim i fizičkim osobama prepustiti da sami svojim aktima propisuju uvjete, način stručnog osposobljavanja ne bi propisivao donošenje ovog akta.
  • Stručno osposobljavanje kandidata za samostalno obavljanje poslova izvršnih radnika može obavljati upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik ili druga pravna osoba (u daljnjem tekstu: pravna osoba), koju za to ovlasti i nadležno sigurnosno tijelo.
  • Nužno je propisati minimum obaveznih sati redovitog poučavanja radnika kako se pod krinkom ušteda (npr. poučavanje jednom godišnje) ne bi dovodila u pitanje sigurnost željezničkog prometa.
  • Mišljenja smo da je potrebno jasno i nedvosmisleno propisati potreban stupanj stručne spreme za svako radno mjesto izvršnih radnika.
  • Nužno je propisati minimum obaveznih sati rada pod nadzorom kako se pod krinkom ušteda ne bi dovodila u pitanje sigurnost željezničkog prometa.
  • Potrebno je u ovom Pravilniku propisati sate trajanja stručnog osposobljavanja za svako radno mjesto kako bi spriječili situacije u kojima će svaka pravna osoba propisivati minimalni obim sati stručnog osposobljavanja, a time bi se značajno ugrožavala sigurnost željezničkog prometa (ponovno zbog ušteda).
  • Kao primjer možemo navesti osposobljavanje prometnika vlakova koji se iz manjeg kolodvora prebacuje u veći i zahtjevniji kolodvor sa drugim SS uređajem. Poslodavac može jednostavno odrediti da je takvom radniku dovoljna jedna smjena za upoznavanje kolodvora. Tko u tom slučaju može jamčiti sigurnost željezničkog prometa?
Privitak:
Download this file (Na peronu  66.pdf)Na peronu 66.pdf[ ]7590 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 17 Srpanj 2017 20:19
 
Život je čudo - Na peronu br. 65 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 14 Lipanj 2017 18:17

naslovnica br 65Kada sam u listopadu 2014.g. pisao tekst „Apel za pomoć“ koji je objavljen u našem glasilu „NA PERONU“, a koji se odnosio na Magdalenu, tada sedmogodišnju kći našeg kolege skretničara Darka Milkovića, nisam mogao (iako sam znao) u cijelosti napisati stvarno stanje u kojem se tada nalazila. A istina je da je bila na korak od onog najgoreg, kao posljedica najtežeg oblika karcinoma koji suvremena medicina poznaje. Operacija kojoj je bila podvrgnuta trajala je bez prekida više od 12 sati, a za operacionim stolom izmijenile su se dvije ekipe najboljih liječnika s područja onkologije i neurokirurgije koje smo tada imali u Hrvatskoj, skupljenih iz  2 medicinska centra kako bi pokušali ono što su redom odbijala neka puno eksponiranija medicinska središta iz Europske unije. O tome koliko je situacija izgledala bezizlazna, dovoljno govori podatak da joj je nakon operacije čak i svećenik došao dati posljednju pomast, a njeni roditelji danima su uz pomoć psihologa pripremani na to da Magdalena svoju životnu bitku neće dobiti. A onda se dogodilo nešto što obično nazivamo čudom: tada već umnogome prežaljena Magdalena, iako je ostala trajno hendikepirana (lijeva noga potpuno oduzeta), ne samo da je pobijedila opaku bolest i usprkos svim liječničkim prognozama ostala živa, već je proteklih dana ispričala jednu od najljepših priča vezanu za djecu oboljelu od ovako teških bolesti. Ona je od 1. do 5. lipnja ove godine, s još 6 svojih prijatelja sudjelovala na Svjetskim igrama „Djeca pobjednici“ koje su se održale u Moskvi. Ove igre inače okupljaju djecu koja su završila liječenje od malignih bolesti, a prvenstveni cilj im je (pored druženja i takmičenja) ojačati im samopouzdanje te tako olakšati povratak načinu života kojim su živjeli prije nego što su se razboljeli. Takmičenja su se održavala u plivanju, trčanju, nogometu, streljaštvu, stolnom tenisu i šahu. Našu zemlju predstavljala su djeca iz udruge „Krijesnica“ čija je osnovna aktivnost  pružanje pomoći i podrške obiteljima djece oboljele od malignih bolesti. Među više od 500 sudionika iz 16 zemalja, naši predstavnici osvojili su čak 5 medalja, od kojih je Magdalena na veliko iznenađenje svih prisutnih, osvojila zlatnu medalju u trčanju. Teško je uopće riječima opisati  sav ushit i emocije koje su preplavile njene roditelje u trenutku kada su saznali za ovaj neočekivani uspjeh. Sve ono vrijeme od „Klaićeve“ pa do danas, sve one prolivene suze i neprospavane noći, svi strahovi i strepnje, sve želje i molitve, sve to skupa stalo je u taj jedan trenutak. I zaslužili su ga nakon svega, Bog zna da su ga zaslužili. Informacije o ovom Magdaleninom uspjehu tih dana mogle su se pronaći na većini  ruskih Internet portala. Isto tako, nakon povratka u Domovinu brojne televizijske i novinarske ekipe došle su, između ostalog, napraviti priču i o ovoj djevojčici i njenom nesvakidašnjem putu od gotovo sigurne smrti pa do osvajanja zlatne medalje za svoju zemlju. Ona je sve vrijeme spremno pozirala, davala izjave, osmjehivala se, dječjom iskrenošću uživajući u ovih svojih „pet minuta“. Nema te prepreke niti bolesti koja jednom djetetu može ukrasti snove. U onom tekstu spomenutom na samom početku, posljednja rečenica glasila je: „Nadamo se da će slijedeća naša priča o ovoj obitelji biti ona o Magdaleninom ozdravljenju“. Može li biti ljepše priče od ove? Život je čudo…

Privitak:
Download this file (Na peronu  65.pdf)Na peronu 65.pdf[ ]5142 Kb
 
Pružne građevine u mreži dalekovoda - Na peronu br. 64 PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 22 Svibanj 2017 05:34

naslovnica br 64Ma što god se govorilo o najvećim građevinskim poslovima na željeznici vrijednim  gotovo dvije milijarde kuna, treba jasno reći kako se osim tih radova trenutno ne odvija remont niti jednog kilometra pruge. Uskoro predstoji veliko javno nadmetanje za 614 milijuna vrijedan posao elektrifikacije pruge od Zaprešića do Zaboka. Projekt je najvećim dijelom financiran sredstvima Europske Unije. Takvi su poslovi lijep su zalogaj za građevinska poduzeća, pri čemu su „Pružne građevine“ željezničko poduzeće, specijalizirano i opremljeno za radove na prugama velika smetnja. To je zapravo pravi razlog teške situacije u kojoj se „Pružne građevine“ nalaze. Uprava HŽ Infrastrukture od 2015. godine s Predsjednicom na čelu brutalno je provodila političku volju SDP-a s ciljem eliminacije „Pružnih građevina“ s velikih radova financiranih sredstvima Europske Unije. Promjenom vlasti i dolaskom člana Uprave Ivana Kršića malo se što promijenilo. Istina, sada se mreža oko „Pružnih građevina“ plete suptilnije, kadrovskim rješenjima unutar HŽ Infrastrukture koja se lako mogu označiti kao sukob interesa. O tome nešto kasnije.

Nakon što su, odlukom Uprave HŽ Infrastrukture od 30. siječnja 2015. „Pružne građevine“ isključene iz javnog nadmetanja za gradnju pruge Dugo Selo – Križevci, sjekira u med pala je „DIV-u“, „Zagreb Montaži“ i „Dalekovodu“. A niti „Hidroelektra niskogradnja“ nije loša prošla. U međuvremenu pokazalo se kako ipak postoje rješenja da tvrtke u vlasništvu naručitelja (primjeri Latvije, Mađarske) sudjeluju u javnim nadmetanjima i grade na projektima financiranim sredstvima Europske Unije. Agencija Europske Komisije, INEA (Innovation and Networks Agency) u spomenutom slučaju ne vidi sukob interesa, a vrlo zanimljiv bio bi odgovor na sljedeće pitanje: OK, ako su „Pružne građevine“ u sukobu interesa na gradilištima gdje se radovi financiraju sredstvima Europske Unije, zbog čega ne mogu dobiti niti gram posla financiran udjelom iz hrvatskog proračuna?

Ostatak teksta je u novom Na peronu br. 64.

Privitak:
Download this file (Na peronu  64.pdf)Na peronu 64.pdf[ ]4687 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 22 Svibanj 2017 05:40
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 1 od 12
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!