Home

MUDRE MISLI

Budite dobri prema štreberima. Vrlo vjerojatno ćete jednog dana raditi za nekog od njih.

Bill Gates

Razlika između uspješne osobe i ostalih nije u nedostatku snage ili znanja, nego u nedostatku volje.

Vince Lombardi

Usuditi se: to je cijena napretka.

Victor Hugo

Ljudi grade previše zidova a premalo mostova!

Isaac Newton

Nikad se ne prepirite s glupim ljudima. Prvo će vas spustiti na svoju razinu, a onda pobijediti na iskustvo.

Mark Twain


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


 
U čemu je problem? PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 17 Siječanj 2011 07:18

clockNaš poznati  ekonomista  prof. dr. sci.  Mladen  Vedriš    autor  je  danas  već  poznate    uzrečice   o  prodaji   „obiteljskog  srebra“.  Stručno,  ekonomskom  terminologijom  prodaju imovine poduzeća nazivamo   gubitkom supstance.

Ukoliko  su nam   troškovi  veći od  prihoda    imamo   tri   alternative:

1.   za   razliku  podignuti  kredit (stvaramo  dug)

2.   prodavati  imovinu  (provodimo privatizaciju)

3.   postati efikasniji  i  odnos  cost -  benefita postaviti   u  pravi  odnos

Ukoliko  paralelno  provodimo  prvu  i drugu  točku i ne  poduzimamo  ništa  kako  bi postali  efikasni, konkurentni    onda  takav    „ekonomski  model“   ponašanja  traje  dokle

1.  nam  vjerovnici (banke…)  daju  kredite  i

2. imamo šta  za  prodati,  (čitaj  privatizirati)

Posao  ekonomskog  analitičara  je da jasno,  bez  uljepšavanja  „nacrta“  problem. Svaki  problem  ima   posljedice  i uzrok.  Ključ  rješavanja  problema  je  detekcija  uzroka.   Krediti  i   prodaja  „obiteljskog  srebra“    su  tek  posljedica    naše  neefikasnosti  koja  je  uzrok  svih naših  problema.  Efikasna država  počiva na  efikasnim institucionalnim sustavima  (ne postoji  efikasna  privreda  u  neefikasnoj državi)  koji pak počivaju na efikasnim  pojedincima.  Pojedinac je efikasan  ako  ima  jasno  definiranu  ulogu  (što i kako treba  raditi)   što podrazumijeva   znanje,  radne  navike  i  odgovornost.

Dakle, došli smo do  efikasnog pojedinca  koji mora imati stručna  znanja  i vještine, radnu  etiku   i  odgovornost.

Ukoliko  smo  umjesto navedenih  načela  temelje  društva  postavili  na  načelima:   vizija,  misija,  kreativnosti,  ideja,  timskog rada,  tim  bildinga,  komunikativnih  vještina,  sposobnosti,  menadžerskih  vještina,  podobnosti,  ciljeva…  dobili smo  što imamo.

Recept je  jednostavan.  Kuhar  treba  znati    kuhati,    postolar  raditi  cipele, liječnik  liječiti  ljude... U  Dalmaciji  postoji  uzrečica   daj dite  materi. Svatko  treba  raditi ono što zna.

A  što mi imamo? Veterinar  je zadužen za  prosvjetu, agronom se bavi  prometom,  liječnik  ekonomijom, šofer je general… Armije    podobnih i   sposobnih  „kreativaca  sa  vizijama“    nam  kroje  odijela, peku kruh, liječe nas, vode privredu…

Svi se doslovce  prave  blesavi, nitko za ništa  ne odgovara,  dugovi rastu,  a  posljednji  dijelovi  obiteljskog  srebra  se prodaju  (privatizacija).  Pri tom nas se  uvjerava   kako je to za naše dobro.

Ah,  da   skoro sam  zaboravio  kazati.  Trajni gubitak  supstance dovodi  do  stečaja   ili   likvidacije  poduzeća  (bankrota  države).  To je put u trajno stanje  siromaštva.

Ažurirano Ponedjeljak, 17 Siječanj 2011 07:21
 
Prekovremeni rad - dopis upravi PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 16 Siječanj 2011 18:04

BOZO_04-06-2008webHŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.

Uprava

Branimir Jerneić, predsjednik


Poštovani direktore,

uočili smo da izvršni direktor Prometnih poslova vrši trajan, ali izrazito nekorektan pritisak kojim zahtjeva da se prekovremeni rad „vraća“ kroz slobodne smjene tijekom istog mjeseca, mijenjajući već objavljeni raspored rada. On s vrha vertikale Prometnih poslova sebi podčinjenima naređuje nezakonito postupanje prema izvršnim radnicima. Jednostavno rečeno – radnicima otima zarađeno.

Podsjećamo da u slučaju da poslodavac objavi raspored rada, te naknadno od radnika zatraži da u tom mjesecu radi prekovremeno, poslodavac ne smije tako odrađene prekovremene sate zamijeniti slobodnim smjenama. To nije mjesečna preraspodjela. Izvršni direktor Prometnih poslova, valjda u cilju posvemašnje štednje, ali sve više i kroz uvođenje straha traži i inzistira na postupanju suprotnom KU i ZOR-u.

Vrlo često su zbog nedostatka radnika pojedina radna mjesta nezaposjednuta ili se na istim  radi s promijenjenim rasporedom rada u odnosu na raspored propisan voznim redom i poslovnim redom kolodvora (tehnološkim procesom), a radnici se dan ili dva  prije obavijeste da ne rade. Radna mjesta ostaju nezaposjednuta, vrlo često se zbog izbijanja viška sati radi sa i onako smanjenim manevarskim sastavom. Nesumnjivo je da su uputu dobili od direktora, jer vidljivo je ujednačeno postupanje.

Podsjećamo da poslodavac nema pravo sate prekovremenog rada zamijeniti satima oslobađanja od rada (opisujući to mjesečnom preraspodjelom), ukoliko je već objavio mjesečni raspored rada.

Usporedite li službene podatke o broju radnika i o ostvarenom prekovremenom radu u isto vrijeme (npr. kroz zadnjih 5 godina), naše primjedbe zorno će pokazati neodrživo – istovremeno se smanjuje broj izvršnih radnika i broj prekovremenih sati, a tehnološki procesi ostaju nepromijenjeni.

Očekujemo Vaše razumijevanje kroz ispravljanje opisanog ponašanja.

Ažurirano Nedjelja, 16 Siječanj 2011 18:09
 
Zakon o javnoj nabavi PDF Ispis E-mail
Srijeda, 12 Siječanj 2011 09:44

javna_nabava_webI.     Zakonima  definiramo  naše ponašanje  u  društvu

Definiranje ekonomskog   ponašanja  proizlazi iz  ekonomske  uloge  države.   Ekonomska  uloga države  je:

a)    osiguranje  optimalnih   uvjeta   djelovanja  pojedincima   i  poslovnim  subjektima i

b)    država   sakuplja  novac   i    usmjerava  ga   u  određene djelatnosti,  u cilju  realizacije društvenih  interesa.

Pri tom  u   trošenju  novca - sredstava  poreznih obveznika - država  ima  dva  polazišta:

1.     da  štiti  trošenje  sredstava  poreznih  obveznika  na  način  da   troškove (  dio ili u cijelosti)   prebaci  na:

  • koncesionara   (Zakon  o  koncesijama)  ili
  • privatnog   partnera   (Zakon o  javno- privatnom  partnerstvu)  i

2.     da  trošenje  novca  poreznih  obveznika  stavi  pod   direktnu  kontrolu  i to  putem   Zakona   o  javnoj  nabavi.

II.   Što trebamo znati  o   Zakonu  o javnoj  nabavi?

Cilj   Zakona  o javnoj nabavi  je stavljanje  pod kontrolu    poslovnog  procesa  čija  je  osnovna  karakteristika   način – tehnika – trošenja   novca  poreznih obveznika.  Dakle,  moramo poslovni proces  jasno  opisati  i   normirati. Problem je  kada  se  normiranje  donosi  u kabinetima, bez   konzultacija  direktnih učesnika  poslovnih  procesa  koji sam proces najbolje i poznaju.  Nepoznavanje  poslovnog procesa  ostavlja   takozvane  „rupe“  u zakonu,  kako  u smislu  nejasnih  opisa  pojedinih  radnji, tako i  izostavljanjem  čitavih  dijelova  poslovnog procesa. Slijede  izmjene i dopune, aneksi…poznata hrvatska priča…

III.   Nepoznavanje  sadržaja

Zakon  o  javnoj nabavi  nam  govori o  tehnici trošenja  sredstava poreznih obveznika. Moramo  ući  u  bitno,  u  sadržaj   u  suštinu.   Temeljem  kojih  kriterija  trošimo sredstva poreznih obveznika? Sukladno  izmjenama i  dopunama  članka 13. Zakona o  javnoj nabavi  naručitelj – obveznik   primjene  Zakona o  javnoj nabavi  smije započeti  postupak javne nabave onda kada  su planirana sredstva za nabavu.

Polazište  je  u  pravilu  financijski  plan,  a  ne  plan   djelovanja  temeljen  na   cost  - benefit odnosu  koji   je ključna  odrednica   efikasnosti    djelovanja.   Kako  se  izvršenje plana  prati  financijski,  a  ne putem  parametara   efikasnosti  djelovanja,    trošimo   sredstva   poreznih obveznika  bez ikakvih  ekonomskih  kriterija.

IV.  Zaključak

I to je to.  Bavimo  se formom, a  zanemarujemo  sadržaj.  Bavimo  se  tehnikom trošenja sredstava   poreznih obveznika, a ne i suštinom – trošimo li sredstva  poreznih  obveznika  u  skladu   osnovnih  ekonomskih  postulata  efikasnosti.

Zakon  o planiranju    trebao bi  definirati    dvije  stvari i  to:

1.     involvirati   cost  benefit odnos  kao  ključni kriterij   kod  planiranja  trošenja  sredstava  poreznih obveznika   i

2.     obvezati  korisnike   poreznih   sredstava  na  praćenje efikasnosti  korištenja  navedenih sredstava  putem  parametara   efikasnosti.

Na taj način  bi postavili jasne kriterije  efikasnog trošenja  sredstava   poreznih  obveznika.  Tek  tada  bi i  sama  tehnika   trošenja   regulirana  putem  Zakona  o javnoj nabavi   dobila    pun   smisao.

Ažurirano Srijeda, 12 Siječanj 2011 10:17
 
Pogled u susjedovo dvorište - Ljubljana Zalog PDF Ispis E-mail
Utorak, 04 Siječanj 2011 18:55

Kolege u Zalogu upozorili su nas da se zbog prekida rada nedjeljom od 640 do 1840 događa da ne mogu primiti sve vlakove u prijemnu skupinu, te daju zabrane drugim kolodvorima. Postavlja se pitanje opravdanosti prekida, da li teretni prijevoz ima veći trošak zbog zadržavanja vlakova i vagona ili je veći trošak rad nedjeljom.

Cilj nas u SPVH je potaknuti HŽ Infru  na sagledavanje šteta koji su posljedica zadržavanja vagona, naročito šteta od otuđenja tereta.  Ima li smisla da mi štedimo na svojim radnicima, a istovremeno broj radnika čuvara u jednoj smjeni veći je od broja manevrista? Sve bi bilo dobro da to ne ide od naših plaća… Treba sagledati i dobre i loše posljedice, no to nije tema našeg videa.

Pogledajmo kako susjedi rade u svom najvećem ranžirnom kolodvoru Ljubljana Zalog:

 
Novogodišnja čestitka PDF Ispis E-mail
Srijeda, 29 Prosinac 2010 16:46

jelka webGodina    2010.     u   Hrvatskoj  će nesumnjivo biti  zapamćena   po  borbi protiv  kriminala  i korupcije.  Hrvatska  se  pokrenula   i  počela   rješavati   godinama  nagomilane  probleme.  Nulta  stopa  tolerancije  prema  kriminalu  dobar  je početak koji  budi nadu.

Koji  događaji su  obilježili  Hrvatske  željeznice i   HŽ  Infrastrukturu   u  2010. i godinu prije?   Nesreće  u  Kaštelima,  Rijeci…  zatvaranje  pruga,   uočavanje   kriminala  i  neodgovornosti…   događaji  su kojima  se ne trebamo  ponositi,   ali koje trebamo  zapamtiti  i  iz  njih  izvući pouke.   Višegodišnji  problemi dolaze na  naplatu,  a  uvjet  njihova  rješavanja  su  nužne promjene.

Čeka  nas  dug  period  promjena.    Moramo    se   više  ili  manje  promijeniti  svi,   moramo  „okrenuti  ploču“.

Nisu svi za promjene. Nekome promjene  znače  ugrožavanje  stečenih  pozicija,  neki naprosto nemaju  dovoljno  znanja  da  bi se  promijenili,   neki  se   mijenjaju  sporije, neki  brže.  A ima  i onih  koji  „voze“  u  rikverc.

Želimo  biti  korektni  i  odati  priznanje  upravi  HŽ   Infrastrukture  na  pozitivnim   promjenama  koje pokušava  ugraditi:   jačanje   kadrovske  strukture  i  uključivanja  znanosti,    ugradnje  SAP-a   i  informatičke  tehnologije,     uključivanja  u   EU   fondove,   transparentna  nabava, ugradnji  načela  u  operativne  pravilnike…

I na  kraju  nekoliko  riječi  i  o nama.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske bio je u 2010. godini izuzetno aktivan. Uključili smo se u praktički sva značajnija zbivanja u HŽ-u, pa i u Hrvatskoj -kao na primjer Zakon o radu, a bili smo aktivni i na međunarodnom planu-kontakti sa kolegama iz Slovenije, Poljske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Slovačke, Njemačke. U 2010. postali smo članovi HUS-a i ITF-a.

U  prošloj   godini  bili smo i  izuzetno  društveno  aktivni:  izleti  i druženja,  izdali  smo  knjigu, organizirali sportske  igre,   prosvjedovali…

Sindikat  je  prvenstveno  socijalni  partner  koji  štiti   radnika  i  njegova  prava, no    svjesni smo da  je  najbolja    zaštita   svakog  djelatnika    efikasan   poslovni  sustav.  To  znači da   je   svaka  promjena  koja  je  usmjerena   u tom  pravcu  dobrodošla   i    SPVH  će  je  uvijek   podržavati.

Prije   upućivanja  čestitke  moramo biti svjesni  da u  slijedu   promjena  koje nam  predstoje moramo  svi  prevladati svoje  privatne interese  i  da  nam  zajednički interes   zvan   Hrvatske  željeznice, ili još konkretnije HŽ Infrastruktura mora   biti   prioritet.

Sretnu   Novu   2011.   svim  članicama i članovima , ali i svim radnicama i radnicima  HŽ Infrastrukture, kao i ostalih društava HŽ Holdinga želi Sindikat prometnika vlakova Hrvatske!

Ažurirano Četvrtak, 30 Prosinac 2010 11:13
 
«Početak«131132133134135136137138139140»Kraj»

Stranica 140 od 145
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!

Anketa

Podržavate li da se kolektivni pregovori za novi KU HŽ Infre vode u tajnosti?
 

Versi

PRAGOVI

Na toj zemljici oni ležijo,

na sebi dve doge šinje držijo

i nikomo nikaj ne velijo.

 

V protoletje dok raste cvetje

i kamen i veter z njimi se smeje,

dok nas protoletno sončece greje.

 

V leti od vročine oni se smodijo,

pes, srna fkrej od njih bežijo.

 

V jesen mrzli dejžđek ih hmivle,

v zimi beli i debeli snegec pokrivle.

 

Oni tam ležijo otkriti, dobro podbiti

i dobro s hrđovimi šrajfima zabiti.

Josip Kamenić