baneraktual53_400x1200Papir hvala Bogu sve podnosi.

Sindikati su krivi što se bore za svoje interese i krivi su za sve nedaće u Hrvatskoj. A kada promijenimo konačno Zakon o radu dok trepneš dlanom o dlan postat ćemo bogati kao Švicarska.

Ovakav način promišljanja doličan je pričama uz šank nakon popijene gajbe piva ili nekoliko hektolitara gemišta.

I što i kako komentirati ovakve budalaštine.

O čemu se zapravo radi? O ekonomistima koji misle da razumiju kako funkcioniraju država i društvo i misle da razumiju društvene procese. i misle kako “ekonomski zakoni” padaju “s neba” i ne znaju da ekonomski zakoni nisu ništa drugo nego ponašanje čovjeka u određenoj situaciji.

Protiv budala i bogovi su nemoćni, napisao je Schiller a mi ćemo čitatelje upozoriti na slijedeće:

1. Neotuđivo pravo svakog čovjeka i svake interesne grupe je da artikulira i da se demokratskim sredstvima bori za svoje interese. Zamislite sindikat koji se bori za veću kamatu bankama. Literatura: Kant, Hegel, Kangrga, Medison, federalni spisi i Američki Ustav, Hjum, Dekart, …Platon… Aristotel…

Naravno, gospodin Lovrinčević misli drugačije

2. Počet ćemo sa Heraklitom i završiti sa Popperom

O čemu se radi? O funkcioniranju institucija i oblicima ljudskog ponašanja o čemu gospodin Lovrinčević očito nema pojma. Treba znati barem slijedeće:

  1. Efikasnost institucija u najvećoj mjeri ovisi o osobama koje u njima rade ( Popper 113 str.)
  1. Demokracija omogućava da se institucije promjene bez upotrebe sile
  1. … ona (demokracija) nikog ne može obdariti razumom. Pitanje intelektualnog i moralnog standarda njezinih građana u velikoj je mjeri njihov osobni problem i
  1. Utemeljene na kolektivnoj plemenskoj tradiciji, institucije ne ostavljaju prostora za osobnu odgovornost. (Popper str. 153) Literatura: Heraklit, Popper, Gahlen, Antropologija i antropološka filozofija: Kant Plassner, Stauss, Burger, Hegel…

3. Nosioci društvenih kretanja nisu pojedinci već društvene skupine ,. Ne jedna skupina već dominirajuće. Moramo nešto znati i o kolektivnoj svijesti i o sociologiji znanja. Moramo početi sa K. Mannheimom (ocem sociologije znanja), moramo znati kako društva misle i kako misle društvene skupine. Posebno ruralne, tribalističke i urbane.

Literatura: Mannheim, Marušić, Tomašić

4. Da se podsjetimo na New Deal:

New Deal je iznio novi kredo: aktivna nacionalna vlada mora intervenirati da bi prevladala nedostatke i slabosti privatnog poduzetništva …Ta nova ideja, obaveza vlade da upravlja ekonomijom – dobila je legitimitet, a prihvatili su je i javnost i učeni teoretičari (W. Greider, Kako federalne rezerve vode SAD, str. 81).

Podsjetimo se i na Marrinera Ecclesa, tvorca Nw Deala i politike prema bankama, socijalni program…

I nemojmo odgovornost sa Vlade RH i političara prebacivati na sindikate koji djeluju u okvirima legitimne obrane vlastitih interesa. Kao da nam je sudac kriv kada izgubimo utakmicu sa 3:0.

O funkcioniranju države i ulogama države drugom prilikom. Teško je sa neznalicama diskutirati iz prostog razloga što neznalice nisu u stanju ocijeniti argumente o kojima pojma nemaju.

Stručno radi se o transcedentnom mišljenju, imate “mišljenje” o nečemu o čemu zapravo nemate pojma. Gospodine Lovrinčević, držite se stope rasta i osnova ekonomije a probleme funkcioniranja društva, društvenih procesa i društvenih čimbenika prepustite nekome tko se razumije u društveni inženjering. Kako usmjeravati pravce i načine čovjekova djelovanja.

I  još  nešto    gospodine   Lovrinčeviću:    optuživati  neku  društvenu  skupinu  ili   interesnu  grupu   je  jednako  kao   optuživati   muhu  da  je  muha  a  ne  glista   ili  kravu  što  nije  ptica.   Ili  optuživati  krokodila  što  nije  vegetarijanac.   Vi  bi   trebali  mnogo   naučiti  o   društvenim skupinama  i  interesnim  grupama.  O čemu   očito   nemate  pojma.

Inače,  da  se  razumijemo,  kao  ekonomista   Vas  izuzetno  cijenim.

Ne  petljajte  se   u  društvene  procese.

Nikola Bezerić, dipl. oec.