U cestovnu infrastrukturu Hrvatske uloženo je čak 90% sredstava za promet, dok je sve drugo zanemareno, te bi ona mogla postati prometna “crna rupa”.
izvor: http://www.bankamagazine.hr
Ako Hrvatska uskoro ne pokrene investiranje u prometnu infrastrukturu, pogotovo željezničku, od njezina odličnog geotransportnog položaja neće ostati ništa jer će se pretvoriti u prometnu “crnu rupu” koju će svi zaobilaziti, upozoreno je na današnjem poslovnom forumu posvećenom investicijama u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu.
Na konferenciji Novi model rasta koja se održala u četvrtak u organizaciji časopisa Banka i Poslovnog dnevnika na temu prometne i komunikacijske infrastrukture, postavljeno je pitanje zašto Hrvatska ne iskorištava u dovoljnoj mjeri svoj geoprometni položaj, budući da je jedina srednjoeuropska zemlja koja izlazi i na Jadransko more i na Dunav, te zašto promet po 10. koridoru, jednom od glavnih europskih koridora, danas dosiže tek petinu tereta koji se kroz Hrvatsku prevozio prije rata.
Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti upozorio je da se Hrvatska uglavnom ne drži svojih strateških dokumenata te je podsjetio da je unatoč strategiji prometnog razvoja s kraja devedesetih u cestovnu infrastrukturu uloženo čak 90 posto sredstava za promet, dok je sve ostalo potpuno zanemareno. Zbog lošeg stanja željeznice, čak 75 posto prometa iz Riječke luke, koja još nije dosegla razinu prometa od prije rata, ide putem cestovne infrastrukture, što je porazna činjenica, napominje Mlinarić.
Prosječna starost vozila u željezničkom prometu je 35 godina, neka su vozila stara i do 55 godina, a više od polovice ukupnog željezničkog prometa odnosi se na gradski i prigradski promet, rečeno je.
Mlinarić je iznio i ideju da Zagreb bude suha luka, tj. logističko distributivni centar riječke luke, čime bi ta dva prometna čvora postala u potpunosti komplementarna.
Prioritetne investicije u infrastrukturu željezničkog prometa u Hrvatskoj kreću se do pet milijardi kuna, rekao je Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti. Riječ je o ulaganjima u riječki prometni pravac i X koridor, rješenje prometnog čvora Zagreb što obuhvaća prigradski prijevoz Grada Zagreba, ulaganja u logističko-distributivni centar te u veze Zagreba prema X koridoru.
Mlinarić dodaje kako je nužno i ulaganje u prijevozni park, procijenjene vrijednosti 670 milijuna kuna, budući da je potrebno 18 vlakova u prigradskom prijevozu Zagreba.
“U jednom dijelu tih investicija treba računati s fondovima Europske unije, s državnim proračunom, a kod riječkog prometnog pravca, mislim da treba razmišljati o traženju strateških partnera, poput Kine i Japana”, rekao je Mlinarić.
Prema studiji FPZ-a za logističko-distributini centar Zagreb u prvoj fazi bi se moglo otvoriti oko 1.000 radnih mjesta za potrebe organizacije prijevoza, špedicije i dodatnih logističkih djelatnosti. Naravno, s porastom robnih tokovi rasli, otvarale bi se mogućnosti daljnjih zapošljavanja, rekao je Mlinarić.
Inače, u sklopu studije o logističko-distributivnim centrima na Fakultetu prometnih znanosti razrađuje se i ideja Zagreba kao ‘suhe luke’ riječkoj luci.
Obzirom da Rijeci nedostaje prostor za proširenje terminala, teret bi se otpremao u Zagreb te tamo logistički dorađivao i time bi Zagreb i Rijeka postali komplementarna cjelina na kratkoj udaljenosti, pojasnio je Mlinarić.