Home

MUDRE MISLI

Budite dobri prema štreberima. Vrlo vjerojatno ćete jednog dana raditi za nekog od njih.

Bill Gates

Razlika između uspješne osobe i ostalih nije u nedostatku snage ili znanja, nego u nedostatku volje.

Vince Lombardi

Usuditi se: to je cijena napretka.

Victor Hugo

Ljudi grade previše zidova a premalo mostova!

Isaac Newton

Nikad se ne prepirite s glupim ljudima. Prvo će vas spustiti na svoju razinu, a onda pobijediti na iskustvo.

Mark Twain


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


 
Čestitamo Dan državnosti RH PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 25 Lipanj 2017 06:23

hr_zastava_u_obliku_srcaDan državnosti Lijepe naše simbol je uspostave naše, hrvatske države. Tako smo ponosni na tu dosanjanu činjenicu. I ovom prilikom posebno ističemo one koji su svoje živote utkali u izgradnju jedine nam Domovine.

Poštovane i drage članice i članovi SPVH, čestitamo Vam Dan državnosti Republike Hrvatske.

Ažurirano Nedjelja, 25 Lipanj 2017 06:33
 
Život je čudo - Na peronu br. 65 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 14 Lipanj 2017 18:17

naslovnica br 65Kada sam u listopadu 2014.g. pisao tekst „Apel za pomoć“ koji je objavljen u našem glasilu „NA PERONU“, a koji se odnosio na Magdalenu, tada sedmogodišnju kći našeg kolege skretničara Darka Milkovića, nisam mogao (iako sam znao) u cijelosti napisati stvarno stanje u kojem se tada nalazila. A istina je da je bila na korak od onog najgoreg, kao posljedica najtežeg oblika karcinoma koji suvremena medicina poznaje. Operacija kojoj je bila podvrgnuta trajala je bez prekida više od 12 sati, a za operacionim stolom izmijenile su se dvije ekipe najboljih liječnika s područja onkologije i neurokirurgije koje smo tada imali u Hrvatskoj, skupljenih iz  2 medicinska centra kako bi pokušali ono što su redom odbijala neka puno eksponiranija medicinska središta iz Europske unije. O tome koliko je situacija izgledala bezizlazna, dovoljno govori podatak da joj je nakon operacije čak i svećenik došao dati posljednju pomast, a njeni roditelji danima su uz pomoć psihologa pripremani na to da Magdalena svoju životnu bitku neće dobiti. A onda se dogodilo nešto što obično nazivamo čudom: tada već umnogome prežaljena Magdalena, iako je ostala trajno hendikepirana (lijeva noga potpuno oduzeta), ne samo da je pobijedila opaku bolest i usprkos svim liječničkim prognozama ostala živa, već je proteklih dana ispričala jednu od najljepših priča vezanu za djecu oboljelu od ovako teških bolesti. Ona je od 1. do 5. lipnja ove godine, s još 6 svojih prijatelja sudjelovala na Svjetskim igrama „Djeca pobjednici“ koje su se održale u Moskvi. Ove igre inače okupljaju djecu koja su završila liječenje od malignih bolesti, a prvenstveni cilj im je (pored druženja i takmičenja) ojačati im samopouzdanje te tako olakšati povratak načinu života kojim su živjeli prije nego što su se razboljeli. Takmičenja su se održavala u plivanju, trčanju, nogometu, streljaštvu, stolnom tenisu i šahu. Našu zemlju predstavljala su djeca iz udruge „Krijesnica“ čija je osnovna aktivnost  pružanje pomoći i podrške obiteljima djece oboljele od malignih bolesti. Među više od 500 sudionika iz 16 zemalja, naši predstavnici osvojili su čak 5 medalja, od kojih je Magdalena na veliko iznenađenje svih prisutnih, osvojila zlatnu medalju u trčanju. Teško je uopće riječima opisati  sav ushit i emocije koje su preplavile njene roditelje u trenutku kada su saznali za ovaj neočekivani uspjeh. Sve ono vrijeme od „Klaićeve“ pa do danas, sve one prolivene suze i neprospavane noći, svi strahovi i strepnje, sve želje i molitve, sve to skupa stalo je u taj jedan trenutak. I zaslužili su ga nakon svega, Bog zna da su ga zaslužili. Informacije o ovom Magdaleninom uspjehu tih dana mogle su se pronaći na većini  ruskih Internet portala. Isto tako, nakon povratka u Domovinu brojne televizijske i novinarske ekipe došle su, između ostalog, napraviti priču i o ovoj djevojčici i njenom nesvakidašnjem putu od gotovo sigurne smrti pa do osvajanja zlatne medalje za svoju zemlju. Ona je sve vrijeme spremno pozirala, davala izjave, osmjehivala se, dječjom iskrenošću uživajući u ovih svojih „pet minuta“. Nema te prepreke niti bolesti koja jednom djetetu može ukrasti snove. U onom tekstu spomenutom na samom početku, posljednja rečenica glasila je: „Nadamo se da će slijedeća naša priča o ovoj obitelji biti ona o Magdaleninom ozdravljenju“. Može li biti ljepše priče od ove? Život je čudo…

Privitak:
Download this file (Na peronu  65.pdf)Na peronu 65.pdf[ ]5142 Kb
 
Hrvatska infrastruktura u raljama ruske mafije? PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 12 Lipanj 2017 12:41

figaAutor: Marin Vlahović

Ponedjeljak, 12. Lipanj 2017. u 13:23

 

Pitanje koje se sve češće nameće jest postajemo li ruska kolonija i očekuje li nas kroz nekoliko godina sudbina Crne Gore gdje je čitavo bogatstvo, a time i moć, u rukama ruskog kapitala, pa i ruske mafije?

Iz pouzdanih izvora saznajemo kako su radovi na izgradnji pruge Dugo Selo – Križevci stali. Radi se inače o velikom projektu financiranom sredstvima Europske unije koji vrijedi 1,7 milijardi kuna. Razlog tome je štrajk radnika i navodno rasulo u operativnom rukovodstvu projekta. Na nedavnoj godišnjoj konferenciji Hrvatske komore građevinara u Opatiji državni tajnik Mihotić je naveo kako taj projekt rade domaće građevinske firme te da se radi o velikoj šansi za oporavak građevinskog sektora, što je po svim ekonomskim pretpostavkama ujedno i početak oporavka gospodarstva u cjelini. Njegov stav podržao je Ivan Paladina, direktor IGH-a i predsjednik nadzornog odbora Hidroelektre koja je u štrajku. U Opatiji se našao i Ivan Kršić, jedini član uprave „HŽ Infrastrukture“ koji je nadređenima izgleda zatajio informacije o stvarnom stanju i štrajku koji traje već dva tjedna.

Zabrinjavajuće je da odgovorne osobe u nekim državnim poduzećima ne rade svoj posao. HŽ infrastruktura je dobar primjer. Tamo već godinu i pol dana nema adekvatne uprave, a jedini član, kojeg je prema nekima nezakonito postavio ministar Butković, izgleda nije dorastao tom poslu. Upravo se u Opatiji među elitom građevinskih stručnjaka, od profesora članova hrvatske komore inženjera do projektanata, moglo čuti pitanje kako će HŽ infrastruktura ovako neekipirana, i nestručna,  što im je javno reklo na panelu nekoliko vodećih hrvatskih uglednih predstavnika zdravih građevinskih firmi, odraditi pripremu projekata radi povlačenja dvije milijarde eura za provedbu početka radova na koridorima Rijeka – Botovo te Zagreb – Beograd i njihovu realizaciju, kad nisu u stanju organizirati i nadgledati početnu dionicu pruge Dugo Selo – Križevci?

Ipak, nesposobnost nije jedino dvojbeno pitanje u čitavoj priči. Problem je mnogo složeniji i ozbiljniji. Nadležno ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o svemu nije obavješteno iz privatnih poslovnih interesa koji su nerijetko u sukobu s revitalizacijom domaćih tvrtki i realizacijom projekata od velike strateške važnosti za Hrvatsku. Naime vlasnik IGH-a i Hidroelektre je ruski građevinski oligarh Sergei Gljadelkin. Ivan Kršić je nakon IGH-a radio u Hidroelektri nakon koje je završio u HŽ infrastrukturi, gdje je po nekim navodima zaposlio veći broj ljudi iz IGH-a. Istodobno je pripremio tisuću otkaza za radnike HŽ infrastrukture čiji je štrajk pregovorima uoči lokalnih izbora odgodilo resorno ministarstvo. Na glasu je kao ruski čovjek u Hrvatskoj, a slično se govori i samom ministru Olegu Butkoviću. Domaći mediji su o Sergeju Gljadelkinu  pisali kao o tajanstvenom poslovnom čovjeku, iako su javno dostupne, doduše na engleskom jeziku, razne zanimljive informacije. Za njihovu kratku analizu dovoljno je i površno poznavanje Rusije i njenog gospodarstva. Gljadalkin se izgradnjom stambenih i poslovnih objekata počeo baviti u ranim dvadesetim godinama života. Bolji poznavaoci odnosa snaga u Rusiji, rekli bi kako njegov poslovni uspjeh ne bi bio moguć bez potpore ruske države.

Svojedobno se našao u središtu skandala kada su se brojni prosvjednici vezali lancima na gradilište stambenog naselja. Tada je optužio zamjenika gradonačelnika Moskve Sergeja Rijabinina za otezanje s dozvolama i politički reket. Koliko je Gljadelkin moćan u Rusiji svjedoči i rasplet ove situacije kada je Vladimir Putin osobno intervenirao i pozvao gradonačelnika Moskve Jurija Luzhkova na odgovornost. Zamjenik Sergej Rijabinin postao je zbog svega i predmeta istrage ruskog parlamenta. Tijekom pisanja ovog teksta stigla je informacija kako se radovi nastavljaju jer je Gljadelkin osigurao novac za plaće radnicima. Iako je to u osnovi pozitivna vijest, ostaju sumnje u dobre namjere svih involviranih stana. U širem kontekstu rusko-hrvatskih odnosa možemo zaključiti kako se ruski kapital, da ne kažemo kapital ruske mafije, duboko infiltrirao u sve bitne segmente hrvatske države. Najveći vjerovnici Agrokora su ruske banke a  gotovo sve infrastrukturne projekte izravno ili posredno vode Rusi. Također, poslujući u Hrvatskoj iskorištavaju europske fondove i iz njih izvlače novac. U javnim poduzećima, pa i na ministarskih pozicija sjede pojedinci, bivši zaposlenici njihovih tvrtki koje se lako može povezati s ruskim interesima i kapitalom. Čini se kako je počela rasprodaja Hrvatske a oni koji je prodaju ne misle dugoročno, niti ih je briga za nacionalne interese. Pitanje koje se sve češće nameće jest postajemo li ruska kolonija i očekuje li nas kroz nekoliko godina sudbina Crne Gore gdje je čitavo bogatstvo, a time i moć, u rukama ruskog kapitala, pa i ruske mafije?

Zanimljivo će biti vidjeti kako će na sve reagirati  novi potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva Štromar. Hoće li se i on i utopiti  u ovakvu kaljužu neodgovornosti u trošenju novca europskih fondova i pokazati jednaku nebrigu za kadrovska rješenja najvećih državnih firmi koje bi trebale biti pokretač hrvatskog gospodarskog razvoja. To je mnogo veći, da ne kažemo presudan korak izlaska iz gospodarske krize, a ne kojom stranom ulice će se hodati na gay paradi. Jer u suprotnom, na toj ulici bi mogli hodati ili možda stupati neki drugi ljudi.

izvor: http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-infrastruktura-u-raljama-ruske-mafije-1033023/

 
Riječka video priča PDF Ispis E-mail
Subota, 27 Svibanj 2017 19:09

Donosimo video priču o uzbudljivosti vožnje manevarskog sastava između Rijeke i Rijeka Brajdice, način pratnje i osiguranja puta vožnje kroz grad gdje se pruga koristi kao prometni trak cestovnih vozila kojim se odvija redoviti promet, posebno gradskih autobusa. Osobito je zanimljivo ponašanje pješaka koji bezbrižno prelaze više prometnih traka neposredno ispred manevarskog sastava bez obzira na upozorenja manevrista koji su pratitelji i koji idu neposredno ispred manevarskog sastava. Treba li uopće napominjati da su pratitelji svakodnevno izloženi napadima i uvredama od strane pješaka ili neodgovornih vozača koji nisu upravu ali si uzimaju za pravo. Sva je dobro dok netko ne nastrada...

 
Radovi u kolodvoru Vrbovec PDF Ispis E-mail
Srijeda, 24 Svibanj 2017 07:32

Ovom prilikom govorimo o dionici pruge Dugo Selo-Križevci, konkretno o kolodvoru Vrbovec, o željezničkom infrastrukturnom projektu za koji je 85-posto sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Trenutno se izvode radovi u kolodvoru Vrbovec na izgradnji južnog dijela kolosijeka, radovi u budućem kolodvoru Gradec, te radovi na devijacijama na dijelu pruge Vrbovec-Križevci. Radovi se izvode u zatvoru pruge u vremenskom intervalu od 7:45 do 14 i 10 svaki dan osim nedjelje. Promet vlakova obavlja se do kolodvora Vrbovec odnosno Križevci nakon čega putnici prelaze na zamjenski prijevoz autobusima na relaciji Križevci-Vrbovec. Prosječna zakašnjenja zbog alternativnog prijevoza  su u oko 10 minuta. Interesantniji dio priče je u našem videu:

Ažurirano Srijeda, 24 Svibanj 2017 07:51
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 1 od 141
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!

Anketa

Podržavate li da se kolektivni pregovori za novi KU HŽ Infre vode u tajnosti?
 

Versi

PRAGOVI

Na toj zemljici oni ležijo,

na sebi dve doge šinje držijo

i nikomo nikaj ne velijo.

 

V protoletje dok raste cvetje

i kamen i veter z njimi se smeje,

dok nas protoletno sončece greje.

 

V leti od vročine oni se smodijo,

pes, srna fkrej od njih bežijo.

 

V jesen mrzli dejžđek ih hmivle,

v zimi beli i debeli snegec pokrivle.

 

Oni tam ležijo otkriti, dobro podbiti

i dobro s hrđovimi šrajfima zabiti.

Josip Kamenić